Na email adresu Politicki.ba stigla je reakcija na tekst koji smo objavili o upadu hakera u sistem Službe za poslove sa strancima.
Reakciju objavljujemo u cjelosti. Bez ikakvih intervencija u tekstu.
Poštovani,
U skladu sa članom 8. Zakona o zaštiti od klevete Federacije BiH, kojim je propisana obaveza oštećenog da zatraži ispravku neistinitog izražavanja, dostavljam vam demanti na objavljeni tekst koji se odnosi na bezbjednosni incident u Službi za poslove sa strancima i zahtijevam da ga objavite u cijelosti i na način koji će čitaocima omogućiti da se upoznaju sa činjenicama i mojim odgovorom na navode kojima je nanesena šteta mom profesionalnom ugledu. Molim da me obavijestite o postupanju po ovom zahtjevu.
"Razumijem potrebu medija da informacije predstave na način koji će privući pažnju čitalaca. Međutim, postoji jasna granica između atraktivnog naslova i senzacionalizma kojim se javnost navodi na zaključak za koji ne postoji činjenična osnova. U ovom slučaju ta granica je pređena, a posljedica je direktno narušavanje mog profesionalnog ugleda. Naslovi kojima se tvrdi ili sugeriše da je moj „nemar doveo do krađe podataka“ ili da je interna istraga „otkrila razloge hakiranja“ ne proizlaze ni iz objavljene dokumentacije ni iz sadržaja samih tekstova. Nigdje nije predstavljen tehnički nalaz kojim bi bila utvrđena uzročno-posljedična veza između pitanja licenci, verzije softvera i konkretnog incidenta. Licenca je samo pravo da se softver legitimno koristi i ništa više. Pošto većina čitalaca ne poznaje dovoljno informatičku terminologiju, da pojednostavim, logika tvrdnje koju ste napisali je na nivou tvrdnje da je neki automobil ukraden zato što nije bio registrovan. Staviti dvije činjenice jednu pored druge nije isto što i dokazati da je jedna prouzrokovala drugu.
Posebno je važno pojasniti da Služba zbog predmetne komunikacije nije ostala bez potrebnih Microsoft licenci jer se licence po automatizmu nasljeđuju iz prethodnog perioda. Propuštena je samo mogućnost da se u narednom trogodišnjem periodu zatraže eventualne dodatne licence, za kojima, zbog praktično stopiranog IT razvoja - nije ni postojala potreba. Povezivati takvu administrativnu okolnost sa hakerskim napadom koji se dogodio mjesecima ranije tehnički je neozbiljno i potpuno neutemeljeno a ako ćemo biti formalni do kraja - ja nisam nikad ni bio kontakt tačka Službe prema Ministarstvu komunikacija i transporta, jer se kontakt osoba, u skladu sa podzakonskim aktima, imenuje posebnim rješenjem a meni taj dokument nikada nije izdat.
Tokom godina u kojima sam, kao jedini inžinjer u Službi, imao stvarnu mogućnost da utičem na razvoj Službe u oblasti informatike, zatekao sam zastarjelu i heterogenu mrežnu infrastrukturu, nelicenciran softver za serverska rješenja, nedovoljno razvijene zaštitne mehanizme i svega nekoliko funkcionalnik aplikacija. Višegodišnjim i sistematskim radom restrukturisana je mreža, unaprijeđeni antivirusni i firewall sistemi, uvedeni monitoring i centralizovano upravljanje korisnicima, a broj informacionih sistema povećan je na približno dvadeset. Svoja znanja iz oblasti etičkog hakovanja koristio sam upravo za provjeru izloženosti sistema, pronalaženje ranjivosti i njihovo otklanjanje te doveo bezbjednost na vrlo visok nivo.
