Iako je jasno da je svijet od začetka međunarodnih odnosa organizovan na principu moći i sile, ponekad se desi da nešto iznenađujuće.
Ukrajinski otpor Rusiji, zemlji koja za vojsku izdvaja ogroman procenat svog budžeta, ravan je čudu. Tri godine se Rusija ne može značajnije pomjeriti od linija oblasti koje od 2014. godine vojno pokušavaju odvojiti od ostatka Ukrajine.
Van ovih oblasti, Rusija je, sa svom svojom vojnom moći, samo na kratko prići Kijevu, što je također završilo neuspjehom. Ukrajina je čak uspjela i napraviti proboj u Rusiju, odnosno u regiju Kursk. Bez obzira na to što je teritorij naknando izgubila, pokazala je i značajne ofanzivne kapacitete.
Iz uzajamnog interesa dobijali podršku SAD-a i Evrope
Za to su imali podršku SAD-a pod prethodnim predsjednikom Joeom Bidenom, kao i Evropske unije. Ova podrška nije došla zbog činjenice da je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, nešto puno draži evropskim liderima od Putina, već zbog interesa.
Jednostavnije rečeno, Ukrajina je za Evropu bila tampon zona od ruske agresije, te su u ovoj zemlji vidjeli svojevrsni "međuprostor" koji im je bio, do ruske invazije 2022. godine, garancija da Putin neće pokrenuti napad na neku od zemalja EU.
S druge strane, za Ameriku pod Bidenom je Ukrajina bila poligon za testiranje stvarne ruske moći. Ovako je SAD, kroz dijeljenje podataka sa svojim saveznicima iz Ukrajine, mogla imati operativna saznanja o ruskoj vojnoj opremi i mogućnostima, bez da se upušta u direktan konflikt.
Međutim, u januaru 2025. godine dolazi Trump, koji je sebe okružio ljudima spornih kvaliteta i kompetencija, te je odmah "okrenuo ploču."
Umjesto dijeljenja vitalnih informacija, koje su služile kao obostrani interes SAD-a i Ukrajine, Trump je to obustavio, govoreći kako je to "štetno za postizanje mira s Ukrajinom."
Iza svega stoji povrijeđen ego, kao i želja za nadmetanjem
Ipak, stvarna pozadina njegovih poteza u Ukrajini je dvostrana. S jedne strane, Trump i dalje Zelenskom, očigledno, zamjera činjenicu da nije jasno stao iza njega kada je Ameriku tresao skandal nastao zbog poziva između ova dva svjetska lidera.
Tada je Trump na pozivu od Zelenskog tražio da, u zamjenu za dobijanje američke vojne pomoći, pokrene istragu o angažmanu sina Joea Bidena, Huntera Bidena, u ukrajinskoj firmi Burisma. Zelenski je to odbio, a Trump je zbog poziva skoro ostao bez funkcije predsjednika, jer je pokrenut njegov opoziv.
Međutim, postoji i druga strana, koja je također povezana s egom Donalda Trumpa. Riječ o želji za nadmetanje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je spreman da se upusti u "šahovsku partiju" oko budućnosti Ukrajine.
