Trump dobio još dvije vojne baze na Grenlandu: Sporazumom okončana kriza koja je potresla NATO

Američki predsjednik Donald Trump, danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potpisali su u Njujorku sporazum kojim se značajno proširuje američko vojno prisustvo na Grenlandu, nakon višemjesečne krize izazvane Trumpovim zahtjevima za kontrolu nad tim arktičkim otokom.

Sporazumom Sjedinjene Američke Države dobijaju pristup još dvjema vojnim lokacijama na Grenlandu – nekadašnjoj bazi Narsarsuaq, koja je imala važnu ulogu tokom Drugog svjetskog i Hladnog rata, te Mestersvigu na sjeveroistoku otoka, gdje je prisutna danska vojska.

Trump, Frederiksen i Nielsen nakon ceremonije potpisivanja nisu odgovarali na pitanja novinara.

SAD već imaju značajno vojno prisustvo na Grenlandu kroz svemirsku bazu Pituffik, nekadašnju zračnu bazu Thule. Ona ima posebno mjesto u američkom sistemu ranog upozoravanja na balističke rakete i nadzoru svemira.

Nielsen je uoči potpisivanja rekao da se novi aranžman nadovezuje na sporazum o odbrani Grenlanda koji su SAD i Danska zaključile 1951. godine.

Proširenje američkog prisustva Vašington obrazlaže promijenjenom sigurnosnom situacijom na Arktiku i sve intenzivnijim aktivnostima Rusije i Kine u tom području.

Grenland ima izuzetno važan geografski položaj između Sjeverne Amerike i Evrope, a klimatske promjene i povlačenje arktičkog leda povećavaju značaj pomorskih ruta kroz krajnji sjever. Istovremeno, otok raspolaže značajnim nalazištima rijetkih zemnih elemenata i drugih sirovina važnih za savremenu industriju, energetiku i vojnu tehnologiju.

Postizanje dogovora objavljeno je nekoliko dana prije njegovog formalnog potpisivanja u Njujorku. Trump je tada tvrdio da SAD sporazumom dobijaju „trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama“ Grenlanda.

Danska vlada, međutim, odbacila je tumačenje prema kojem sporazum znači predaju suvereniteta. Frederiksen je naglasila da Danska zadržava punu kontrolu nad svojom teritorijom, dok je vlada u Nuuku također insistirala da proširenje američkog vojnog prisustva ne mijenja status Grenlanda.

Dogovor je postignut nakon višemjesečnih tenzija koje su ozbiljno opteretile odnose Vašingtona i Kopenhagena, ali i otvorile pitanje odnosa unutar NATO-a.

Trumpova zainteresiranost za Grenland nije nova. Još tokom prvog predsjedničkog mandata javno je govorio o mogućnosti da SAD kupe otok. Ideja je izazvala oštre reakcije u Danskoj i na Grenlandu, čiji su zvaničnici poručili da teritorija nije na prodaju.

SAD su o kupovini Grenlanda razmišljale i mnogo ranije. Američka administracija je 1946. Danskoj ponudila 100 miliona dolara u zlatu za otok, ali je Kopenhagen odbio ponudu.

Trump je pitanje Grenlanda ponovo otvorio nakon povratka u Bijelu kuću. Tvrdio je da je američko „posjedovanje i kontrola Grenlanda“ neophodno zbog nacionalne sigurnosti SAD.

Tadašnji grenlandski premijer Múte B. Egede odgovorio je da Grenland nije na prodaju.

„Ni sada, ni nikada“, poručio je Egede.

Kriza je dodatno eskalirala u januaru 2025. godine, neposredno prije Trumpove inauguracije za 47. predsjednika SAD-a. Na konferenciji za novinare Trump nije želio isključiti mogućnost upotrebe vojne ili ekonomske sile kako bi SAD ostvarile kontrolu nad Grenlandom.

Takva mogućnost izazvala je posebno ozbiljne reakcije jer je Danska članica NATO-a. Eventualna američka vojna akcija protiv teritorije pod suverenitetom druge članice Saveza dovela bi u pitanje same temelje sistema kolektivne sigurnosti NATO-a.

Danska i grenlandske vlasti odbile su mogućnost američkog preuzimanja otoka, ali su istovremeno ostavile prostor za pregovore o jačanju američkog vojnog prisustva.

Rezultat tih pregovora je sporazum potpisan u Njujorku, kojim SAD uz postojeću bazu Pituffik dobijaju mogućnost korištenja još dvije strateške lokacije na Grenlandu – Narsarsuaqa na jugu i Mestersviga na sjeveroistoku otoka.