Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Trnka o Južnoj interkonekciji: Bojim se da bi državna imovina mogla biti prepuštena entitetima

Redakcija Mostar

Dejtonski sporazum nije stvorio dovoljno mehanizama za integraciju bosanskohercegovačkog društva, ocijenio je Trnka. Prema njegovim riječima, vodeće političke strukture ni danas nemaju zajednički pogled na budućnost Bosne i Hercegovine.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka upozorio je za N1 da političke blokade otežavaju rad državnih institucija, dok za ustavne reforme nema potrebne većine. Govorio je i o državnoj imovini, Južnoj interkonekciji te tome zašto entitetsko glasanje može zaustaviti donošenje zakona.

Dejtonski sporazum nije stvorio dovoljno mehanizama za integraciju bosanskohercegovačkog društva, ocijenio je Trnka. Prema njegovim riječima, vodeće političke strukture ni danas nemaju zajednički pogled na budućnost Bosne i Hercegovine.

„Dejtonski sporazum nije u cjelini obezbijedio glavne pretpostavke da bi se afirmisala država Bosna i Hercegovina“, rekao je. Smatra da su politike koje dovode u pitanje državu nastavile djelovati i nakon rata, drugim sredstvima.

„Od devet sudija svega je sedam“

Trnka je kazao da su Ustavni sud BiH i Ured visokog predstavnika bili „posljednji osigurači“ protiv secesionističkih tendencija. Upozorio je da vlasti Rs ne biraju dvoje sudija Ustavnog suda iz tog entiteta, čime otežavaju njegov rad.

„Od devet sudija svega je sedam“, naveo je, dodajući da nepotpun sastav stvara probleme pri odlučivanju. Vjeruje da rješenje u velikoj mjeri zavisi od stava međunarodne zajednice, ali ocjenjuje da su BiH i Zapadni Balkan, usljed promjena u globalnim odnosima, potisnuti na periferiju njenog interesa.

Bojazan zbog državne imovine

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Trnka je izrazio bojazan da bi se, radi brže realizacije projekta, moglo pokušati prepustiti entitetima odlučivanje o državnoj imovini na trasi gasovoda.

„Ja mislim da bi to bilo protiv odluka Ustavnog suda i protiv same interpretacije Ustava Bosne i Hercegovine“, rekao je. Naglasio je da su odluke Ustavnog suda, prema njegovom tumačenju, jasne u pogledu pripadnosti državne imovine BiH.

Dodao je da u vezi s projektom još nema odgovora na niz pitanja, uključujući to ko će biti investitor i kako će biti izabran.

Trnka se osvrnuo i na odluku Ustavnog suda o izdvajanju budžetskih sredstava Rs-a za lobiranje u inostranstvu. Rekao je da se javni novac, odnosno „sredstva svih građana“, ne može koristiti za protivustavne ciljeve. Ako bi se takva izdvajanja nastavila, smatra da bi nadležne institucije morale djelovati.

„Dovoljno je reći: nema entitetske većine“

Trnka ne vidi političku volju za promjenu Ustava. Podsjetio je da je za to potrebna dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za koju smatra da je uz sadašnji odnos snaga nije moguće postići. Kao primjer dugotrajnog zastoja naveo je neprovođenje presude Sejdić i Finci.

„Sa ovakvim ustavom ne možemo u EU“, poručio je. Smatra da bi usklađivanje s evropskim standardima zahtijevalo ustavne promjene te da se ograničenja prava na kandidovanje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda ne mogu otkloniti samo izmjenama Izbornog zakona: „Da biste reformisali izborni zakon, mora se prvo promijeniti Ustav“.

Kao jednu od najvećih prepreka parlamentarnom odlučivanju izdvojio je entitetsko glasanje. Objasnio je da, za razliku od postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa, njegovo korištenje ne zahtijeva ni obrazloženje ni daljnje razmatranje spora. „Dovoljno je da kaže: nema entitetske većine“, rekao je Trnka.

Predložio je formiranje međunarodne ekspertne grupe, uz učešće domaćih stručnjaka, koja bi pripremila principe ustavne reforme. Nakon toga, kazao je, trebalo bi otvoriti temeljitu javnu raspravu o tome „kakvu državu hoćemo“.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.