Iako je sporazum konačno pokrenut s mrtve tačke, nesuglasice u Vijeću ministara i dalje prijete gubitkom više stotina miliona eura
Bosna i Hercegovina ni mjesecima nakon pristupanja Planu rasta Evropske unije za zapadni Balkan nije dobila prvu tranšu evropskih sredstava vrijednu gotovo 63 miliona eura, a glavni razlog ponovo su političke blokade na državnom nivou.
Problem je nastao zbog neusvajanja Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast, dokumenta koji predstavlja ključni preduslov za povlačenje novca iz evropskog fonda namijenjenog reformama i ekonomskom razvoju država regiona.
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić, nakon mjeseci i mjeseci blokada i odugovlačenja, pokrenuo je proceduru za usvajanje sporazuma, čime je proces formalno deblokiran nakon višemjesečnog zastoja.
Dokument bi se uskoro mogao naći pred Vijećem ministara BiH, ali politički dogovor još nije postignut, pa je i dalje neizvjesno kada bi mogao biti usvojen.
Radi se o formalnom papiru. Ali, bez potpisa na njega, nema deblokade novca iz Plana rasta.
A blokade ovog programa su našu državu već koštale 200 miliona maraka. Iz Brisela najavljuju da će obustaviti novih skoro 750 miliona KM.
Najveći spor trenutno se vodi oko imenovanja državnog koordinatora za Plan rasta. SNSD insistira da tu funkciju preuzme upravo Amidžić, dok ministri iz reda Bošnjaka u Vijeću ministara odbijaju dati podršku kandidatu iz te stranke.
Zbog toga postoji realna mogućnost da BiH nastavi gubiti vrijeme, uprkos činjenici da je riječ o sredstvima koja bi trebala biti usmjerena na reforme, infrastrukturu i ekonomski razvoj.
Prva tranša iz Plana rasta mogla bi biti isplaćena i bez prethodnog ispunjavanja reformskih obaveza, ali ostatak sredstava zavisit će od provođenja mjera iz Reformske agende koju je BiH ranije prihvatila.
Istovremeno, približava se rok za realizaciju prvog paketa reformi. Evropska unija državama regiona ostavila je dodatni jednogodišnji rok nakon isteka prvobitnog termina, ali taj period završava krajem godine.
U pitanju su projekti i reforme vrijedni više od 300 miliona eura, a ukoliko obaveze ne budu provedene ili potrebni sporazumi ne budu usvojeni, Bosna i Hercegovina mogla bi ostati bez značajnog dijela planiranih evropskih sredstava.
