Frontex je ponovo bio uključen u nezakonite pushbac“ operacije i vraćanje migranata preko granica. To su pokazala istraživanja NDR-a i WDR-a i potvrdile interne istrage. Direktor Frontexa Hans Leijtens je pod pritiskom.
Nakon višemjesečnih internih istraga, zvaničnik zadužen za ljudska prava pri Frontexu iznio je teške optužbe protiv osoblja ove Evropske agencije za kontrolu i nadgledanje granica, koje je bilo angažovano na Mediteranu. Prema izvještajima, koje su pregledali NDR i WDR,graničari su napravili ozbiljne greške u vezi s mogućim nezakonitim vraćanjem migranata preko granica - tamo odaklče su došli. U dva slučaja, osoblje je ozbiljno prekršilo internu obavezu davanja informacija, navodi se u izvještajima istrage.
Frontex - Agencija EU za zaštitu kopnenih i morskih granica, saopštila je da trenutno detaljno razmatra preporuke iznijete u izvještaju zvaničnika za ljudska prava.
Optužbe za ilegalne „pushback“ operacije
NDR i WDR su u proljeće po prvi put izvjestili da je došlo do dva incidenta na Sredozemnom moru i rekonstruisali tok događaja. Prema prikupljenim informacijama, migranti su sa grčkih, odnosno teritorijalnih voda Evropske unije vraćeni u turske vode — a Frontex i grčka obalna straža bili su prisutni na licu mjesta. Sumnja se da je Frontex ponovo bio uključen u tzv. nezakonite „pushback“ operacije.
Jedan od događaja posebno izaziva zabrinutost: Prema rekonstrukciji događaja od strane novinarskog tima NDR-a i WDR-a, 19. februara 2024. ujutro, oko 30 ljudi, uključujući muškarce, žene i djecu, nalazilo se u gumenom čamcu u grčkim vodama. Video snimci pokazuju kako traže pomoć, dok se najmanje dva druga broda nalaze u blizini. Jedan od tih većih brodova nosi zastavu bugarske obalne straže, koja u okviru Frontexa u Egejskom moru nadgleda granice na potezu između Grčke i Turske. Ipak, Agencija EU za nadgledanje granica očigledno nije reagovala.
Frontexov brod ignorisao čamac sa migrantima
Istraživanje Frontexa potvrđuje informacije NDR-a i WDR-a: Radilo se o bugarskom brodu u Frontexovoj misiji, koji je naišao na gumeni čamac sa migrantima. Posada, prema izvještajima, uprkos pozivima u pomoć, nije reagovala. Osoblje Frontexa, također, nije prijavilo incident sa ugroženim migrantima na otvorenom moru. U izvještaju se navodi da je posada bugarskog Frontexa tokom interne istrage negirala da je u toj smjeni naišla na čamac sa migrantima. Međutim, interni istražitelji smatraju da postoje dokazi, koji potvrđuju kako je posada Frontexa kod otoka Lezbosa naišla na migrante. I s velikom zabrinutošću konstatuju da izvještaji posade nisu bili potpuni.
Bugarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanja u vezi s incidentom. Grčka obalna straža je preuzela koordinaciju misije, jer se Frontexova operacija odvijala u grčkim teritorijalnim vodama. Grčka obalna straža je saopštila da su njihovi službenici u prošlosti spasili mnoge živote i postupali u skladu sa zakonskim odredbama, te da bi istraga mogla biti ponovo otvorena ukoliko se pojave nove informacije.
Upotreba palica protiv izbjeglica u čamcima
U drugom incidentu, interni istražitelji su također utvrdili jasne greške. Video snimak prikazuje kako krajem januara 2024. prepun gumeni čamac sa oko 30 osoba plovi morem. Na snimku se vidi kako mu prilazi gliser, koji prema oznakama vjerovatno pripada grčkoj obalnoj straži. Maskirane osobe sa glisera nisu skočile da pomognu izbjeglicama, već očigledno prijete palicama. U pozadini se vidi veći brod Frontexa.
Istraga sada sa „sigurnošću“ potvrđuje da je čamac sa migrantima ušao u grčke vode i da je tu dva puta bio presretnut — jednom od strane Frontexovog broda u blizini granice i drugi put od strane grčke obalne straže u blizini ostrva Lezbos. Također je potvrđeno da je čamac grčke obalne straže svojim manevrima u kratkoj distanci od gumenog čamca stvorio talase, tako da je gumeni čamac sa migrantima počeo da se ljulja i prijeti da se prevrne. Grčka posada koristila je palice na „izuzetno opasan način“. Sigurnost i životi migranata su ovim radnjama bili dovedeni u pitanje.
Povratak migranata u Tursku, gdje su ih kasnije spasili pripadnici turske obalne straže, ne može se smatrati potpuno dobrovoljnim, navodi se dalje u izvještaju. Ipak, istražitelji nisu uspjeli utvrditi tačne motive, zašto su migranti okrenuli čamac u pravcu Turske. Kao i u prvom incidentu, kritikuju se nepotpuni i netačni izvještaji osoblja Frontexa.
Ilegalne „pushback“ operacije teško dokazive
Rezultat istraga pokazuje da je konkretne dokaze o nezakonitim vraćanjima i identifikaciji učesnika gotovo nemoguće prikupiti, s obzirom na to da se takvi incidenti često odvijaju satima usred otvorenog mora. Ni aktuelna istraga nije uspjela dokazati konkretne nezakonite „pushback“ operacije. Ipak, istražitelji ističu da se primijećene metode poklapaju sa prethodnim „pushback“ operacijama.
Unutar EU vodi se oštra rasprava o načinu, na koji se sprovodi evropska zaštita granica. Razni međunarodni izvještaji, uključujući i onaj Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF), ukazivali su proteklih godina na to da su na tursko-grčkoj granici provođene nezakonite „pushback“ operacije. Slične optužbe postoje i protiv Hrvatske i Poljske. Finska je prije nekoliko sedmica čak ozakonila „pushback“ operacije na nacionalnom nivou, obrazlažući to tvrdnjom da Rusija namjerno šalje tražioce azila na granicu, kako bi ugrozila sigurnost susjednih zemalja.
Frontex mora osigurati poštovanje ljudskih prava
„Pushback“ operacije se po brojnim međunarodnim pravilima smatraju ilegalnim, jer takve akcije sprječavaju osobe da podnesu zahtjev za azil i prisiljavaju ih da ponovo pređu spoljnu granicu EU i vrate se tamo odakle su stigli. Ove akcije suprotne su i kose se sa mandatom Frontexa, koji podrazumijeva zaštitu granica uz poštovanje osnovnih ljudskih prava. Prema internim pravilnicima, osoblje Frontexa je čak obavezno „proaktivno identifikovati osobe i informisati ih o njihovim pravima, ako traže međunarodnu zaštitu“.
Direktor Frontexa Hans Leijtens sada se suočava s ozbiljnim pritiskom. Na dužnost je stupio početkom 2023. godine, obećavši da Frontex više neće biti uključen u nezakonite „pushback“ operacije. U intervjuu za emisiju Reschke Fernsehen, Leijtens je objasnio da je vođenje operacija uvijek u rukama zemlje domaćina — u ovom slučaju, Grčke. Međutim, u sumnjivim situacijama, očekuje od svog osoblja barem da ga o tome izvjeste. A upravo to, kako je pokazala istraga zvaničnika za ljudska prava, nije urađeno u ovim slučajevima. Nije bilo pomoći migrantima — niti informacija ili izvještaja o tome.
