Iako je u dosadašnjem toku prihvatanja dogovora iz Berlina bio čak i zbunjujuće kooperativan, Dodik bi - po ko zna koji put - mogao "okrenuti ćurak naopako". Ili ulogu remetioca prepustiti svom koalicionom partneru Draganu Čoviću.
Zoran Tegeltija (SNSD), predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine trebao bi 3. novembra u Berlinu potpisati sporazum kojim naša država ukida rigidni vizni režim prema Kosovu.
U okviru Berlinskog procesa, Tegeltija će, u ime BiH, prisustvovati samitu lidera zapadnog Balkana i država Evropske unije.
Na tom skupu, pod patronatom Vlade Njemačke i Evropske unije okupit će se predsjednici ili premijeri šest država zapadnog Balkana, te lideri EU i Njemačke, kao i niza država članica Unije.
Predsjedništvo BiH je na posebnoj, vanrednoj sjednici prošle sedmice dalo "saglasnost za prisustvo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije Summitu Berlinskog procesa", koji će biti održan 3. novembra 2022. godine u Berlinu.
"Predsjedništvo BiH je dalo saglasnost predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da parafira sljedeće sporazume:
- Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu
- Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini
- Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu", objavljeno je na stranici kolektivnog šefa države.
No, u objavi je sljedeća rečenica:
"Navedeni sporazumi će, nakon parafiranja, biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora, u skladu s pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine".
Šta ovo znači?
Znači da od najavljenog plana zvaničnog Berlina da sporazum kojim će se između Bosne i Hercegovine i Kosova putovati samo s ličnim kartama, za sada, nema ništa.
"Usvajanje" i "ratifikacija", kako se navodi u saopćenju iz Predsjedništva BiH, u rukama je Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Obzirom da će to tijelo morati odobriti ovaj međunarodni ugovor, morat će se prvo sačekati konstituiranje novog parlamenta.
Prema informacijama Politicki.ba, u ovom sazivu državne skupštine ne postoji volja, a neki tvrde ni zakonske mogućnosti, da se sporazumi iz Berlina ratificiraju prije kraja ove godine. I pitanje je kada će se to i hoće li uopće desiti naredne godine.
Prema ranijem dogovoru, Regionalno vijeće za saradnju (RCC) tijelo je koje će pratiti primjenu ovog sporazuma.
Majlinda Bregu, generalna sekretarka RCC-a u kratkom intervjuu za Politicki.ba, nakon inicijalnog optimizma, iskazala je i oprez:
"Ovim će se konačno sa svim građanima zapadnog Balkana postupati jednako - imat će pravo da putuju sa ličnom kartom na teritorijama svih šest ekonomija, rekla je ona.
A potom je dodala:
"Imajući u vidu da se radi o međunarodnom ugovoru, on podliježe postupku ratifikacije u svih šest ekonomija i njegova primjena počinje 30 dana nakon što sve ekonomije Sjevernoj Makedoniji kao Depozitaru dostave obavijest o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju".
Time dolazimo u moguću situaciju da sporazumi, na kojima je RCC ustrajno radio godinama, bude zakočen zbog Bosne i Hercegovine.
U državi u kojoj se ne preza ni od bjelodanih neistina (vidi pod direktor RAK-a) niko ne treba biti iznenađen ako Milorad Dodik "potegne ručnu".
Iako je u dosadašnjem toku prihvatanja dogovora iz Berlina bio čak i zbunjujuće kooperativan, on bi - po ko zna koji put - mogao "okrenuti ćurak naopako".
Ili ulogu remetioca prepustiti svom koalicionom partneru Draganu Čoviću.
Kako god, Bosna i Hercegovina je ponovo pred pozicijom regionalnog kočničara zbog privatnih interesa i ličnih frustracija Dodika, Čovića...
