Sud treći put poništio ekološku dozvolu za rudnik uglja u Bistrici kod Prijedora

Redakcija Mostar

Centar za životnu sredinu i mještani tvrde da su institucije godinama ignorisale upozorenja o nezakonitostima, dok sud ponovo ukazuje na ozbiljne propuste u radu nadležnog ministarstva.

Okružni sud ponovo je poništio ekološku dozvolu izdatu kompaniji „Drvo-Export“ za eksploataciju uglja na ležištu Bistrica kod Prijedora, čime je po treći put osporen jedan od najkontroverznijih rudarskih projekata u Rs.

Presuda je, kako navodi portal 6yka.com, donesena po tužbama Centra za životnu sredinu i mještana Bistrice, koji godinama osporavaju zakonitost postupaka vezanih za eksploataciju uglja na tom području. Sud je i ovaj put zaključio da nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Rs nije u potpunosti utvrdilo sve relevantne činjenice prije donošenja odluke.

Slučaj se pred pravosuđem nalazi već godinama. Prva ekološka dozvola poništena je zbog nedostataka u utvrđivanju takozvanog nultog stanja životne sredine, odnosno stanja na terenu prije početka rudarskih aktivnosti, kao i zbog izostanka adekvatnih planova remedijacije i rekultivacije. Nakon ponovljenog postupka sud je i drugi put poništio dozvolu, ocijenivši da je odluka donesena nezakonito.

Posebnu težinu predmetu daje činjenica da su, prema ranijim sudskim utvrđenjima, radovi na lokaciji započeli prije nego što su okončane potrebne procedure i prije nego što su pribavljene pojedine dozvole i stručni izvještaji na kojima je kasnije zasnovana ekološka dozvola.

Viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu Redžib Skomorac ocijenio je da slučaj pokazuje ozbiljne slabosti sistema zaštite životne sredine.

„Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. Koncesija je dodijeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti“, rekao je Skomorac.

On smatra da je neophodna temeljita revizija koncesione politike i očekuje da odgovornost bude utvrđena kroz druge pravne postupke koji su još u toku.

Sud je u najnovijoj presudi zamjerio ministarstvu što je prihvatilo tvrdnje investitora da je projekat realizovan u skladu sa dozvolama, bez provođenja postupka kojim bi se te tvrdnje nezavisno provjerile. Kao problematično navedeno je i oslanjanje na nepotpune informacije inspekcijskih organa u vezi s navodima o mogućem proširenju eksploatacije izvan dozvoljenih granica.

Punomoćnica mještana Bistrice Dragana Stanković upozorila je da se upravni postupak pretvara u beskonačan proces.

„Presuda suda, još jedna u nizu, potvrđuje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog uporišta u vidu valjane ekološke dozvole, ali takođe i da nadležno ministarstvo neće da sprovodi pravosnažne sudske odluke“, izjavila je Stanković.

Dodala je da je sud, prema njenom mišljenju, imao mogućnost da sam riješi upravnu stvar i donese konačnu odluku, umjesto da predmet ponovo vraća na odlučivanje istom organu.

Među mještanima raste nezadovoljstvo zbog dugogodišnjeg trajanja spora. Zoran Ninić iz Bistrice tvrdi da je riječ o presedanu.

„Vjerovatno će rudnik u Bistrici ući u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvanično zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodijeljenu koncesiju“, rekao je Ninić.

Iako je eksploatacija uglja na ovoj lokaciji završena, spor nije okončan. U Centru za životnu sredinu ističu da investitor i dalje ima obavezu da izvrši remedijaciju i rekultivaciju zemljišta, bez obzira na sudbinu ekološke dozvole.

„Iako je odlučivanje ministarstva faktički nadživjelo sam projekat, kako rudnik više nije aktivan, ipak ostaje potreba za rekultivacijom i remedijacijom zemljišta“, naglasio je Skomorac.

Istovremeno se očekuje početak posebnog sudskog postupka koji su mještani pokrenuli protiv Rs, Grada Prijedora i investitora. U toj tužbi traži se utvrđivanje povrede osnovnih prava i naknada štete, a dosadašnja poništenja dozvola mogla bi predstavljati važan dokazni materijal tokom suđenja.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.