Stranka njemačkog kancelara ostvarila najgori izborni rezultat od 1949. godine

Redakcija Mostar

Zašto je pao CDU?

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je prvo mjesto na državnim izborima na sjeveroistoku Njemačke u nedjelju, pokazale su projekcije glasanja, nanijevši historijski najgori izborni poraz Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) kancelara Friedricha Merza još od 1949. godine.

I sam Merz je kazao: "To je katastrofa".

Međutim, on signalizira da će nastaviti intenzivno raditi kao kancelar i ostati dosljedan svojoj reformskoj agendi. Takvom izjavom, Merz suzbija spekulacije da bi ga loš rezultat CDU mogao natjerati na ostavku.

Na paralelnim izborima u glavnom gradu Berlinu, krajnje lijeva stranka Linke osvojila je 25,3 posto, dok je udio Merzovih konzervativaca (CDU), koji su do sada vladali Berlinom u koaliciji sa SPD-om, drastično pao na 19 posto. AfD je ojačao i u liberalnom Berlinu sa 16,3 posto.

Prema projekcijama javne televizije, AfD je u saveznoj državi Meklenburg - Zapadna Pomeranija osvojio 38,3 posto glasova, dok su Socijaldemokrata (SPD) imale 35,4 posto glasova. Obje stranke ostavile su Merzove konzervativce (CDU) daleko iza sebe s obzirom na to da su, prema posljednjem prebrojavanju, pali na svega 4,9 posto. Tako lošim rezultatom CDU je ostala daleko ispod cenzusa od pet posto, koji je potreban za ulazak u državni parlament, što znači da će stranka u potpunosti da ispadne iz vlasti u toj regiji.

Iako nedjeljni rezultati možda ne predstavljaju trenutni konačni udarac za Merza, njegov nizak lični rejting, unutarstranačka i javna osporavanja reformi, te prethodni trijumf AfD-a nad CDU-om u Saksoniji-Anhalt stavili su političku budućnost lidera CDU-a pod veliki znak pitanja.

"Sada će Merzovoj saveznoj vladi biti još teže da skupi hrabrost i političku podršku za fundamentalni program reformi", rekao je za Reuters Marcel Fratzscher, predsjednik istraživačkog instituta DIW.

Fratzscher upozorava da bi izborni krah koalicijskih opcija i poljuljan status CDU-a mogli dovesti do političke paralize i daljeg jačanja AfD-a do saveznih izbora 2029. godine.

Nakon što je CDU pretrpio teške gubitke i na izborima 6. septembra u Saksoniji-Anhalt, gdje je AfD zamalo osvojio apsolutnu većinu, noviji rezultati iz Meklenburga i Berlina stavljaju pod dodatni pritisak strategiju "zaštitnog zida" (Brandmauer) kojom CDU tradicionalno odbija bilo kakav vid koaliranja ili saradnje s krajnjom desnicom.

Merz se od samog početka mandata mučio da pridobije povjerenje šireg biračkog tijela. Niz komunikacijskih grešaka, zajedno s nepopularnim mjerama CDU-a u pogledu reforme penzionog sistema, poreza i zdravstva, izazvali su val nezadovoljstva.

Razočaranje radom CDU-ove vlade preliilo se i na lokalni nivo, gdje su se birači izjasnili protiv visokih troškova života i energije. Čak ni Merzovo prošlonedjeljno najavljivanje mjera pomoći, poput smanjenja poreza na gorivo, nije uspjelo spasiti CDU od historijskog izbornog debakla.

Iako njemački vicekancelar i lider SPD-a Lars Klingbeil poziva na promjenu kursa i preispitivanje penzione reforme, Friedrich Merz insistira na nastavku socioekonomskih reformi CDU-a, tvrdeći da su one ključne za oživljavanje stagnirajuće njemačke ekonomije.

"Ono što sada moramo uraditi zahtijeva hrabrost, nepokolebljivost i strpljenje. Ove reforme su jedini protuotrov autoritarnom otrovu koji sve dublje prodire u naše društvo", poručio je Merz, braneći politiku CDU-a.

Čak je i popularna premijerka Meklenburga-Zapadne Pomeranije Manuela Schwesig (SPD) ostvarila skok u anketama, upravo otvoreno kritizirajući nepopularne reforme Merzove savezne vlade i politiku podrške Ukrajini.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.