Štrajk u pravosuđu HNK se nastavlja: Novi pregovori Sindikata i Vlade završeni bez dogovora

Redakcija Mostar

Novi pregovori predstavnika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Jedinstvenog sindikata zaposlenih u pravosuđu završeni su bez dogovora o zahtjevima radnika i prekidu štrajka.

Zaposleni traže veće plate, dok Vlada odbija jednako povećanje za sve radnike.

Novi pregovori predstavnika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Jedinstvenog sindikata zaposlenih u pravosuđu završeni su bez dogovora o zahtjevima radnika i prekidu štrajka.

Sindikat je saopćio da ponuđena rješenja nisu prihvatljiva i da nisu stvoreni uslovi za postizanje sporazuma.

Spor između kantonalne Vlade i zaposlenih u pravosudnim institucijama traje duže vrijeme, a jedan od ključnih problema jeste način povećanja plata za različite kategorije zaposlenih.

Predsjednica Vlade HNK Marija Buhač ranije je izjavila da Vlada prihvata posebne dodatke za određena radna mjesta u pravosuđu, ali ne i zahtjev Sindikata da se svim zaposlenima odobri jednako procentualno povećanje.

Prema njenom obrazloženju, Vlada je ponudila dodatak od 20 posto za asistente sudija, povećanje od 10 posto za zaposlene u pisarnicama i zemljišnoknjižnim uredima te 20 posto za sudske izvršioce.

Sindikat, međutim, insistira na povećanju od 20 posto za sve zaposlene u pravosuđu.

Buhač smatra da bi takvo rješenje dovelo do neopravdanih razlika između radnika koji obavljaju iste ili slične poslove u pravosuđu i drugim kantonalnim institucijama.

Kao primjer navela je mogućnost da plata spremačice zaposlene u pravosudnoj instituciji bude za 250 KM veća od plate spremačice u nekom ministarstvu.

Sindikat odbacuje takav pristup i smatra da se mora uvažiti specifičnost rada u pravosudnim institucijama.

Predstavnici zaposlenih upozoravaju da se njihovi zahtjevi ne rješavaju već dvije i po godine, dok se odgovornost za posljedice štrajka pokušava prebaciti na radnike.

Spor je dodatno zaoštren nakon što je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK od pravosudnih institucija zatražilo dosljednu primjenu zakonskih pravila o minimumu procesa rada tokom štrajka.

Sindikat je takav potez ocijenio pritiskom na zaposlene, poručujući da poštivanje zakona mora važiti i za institucije koje su odgovorne za pregovore i rješavanje radničkih zahtjeva.

Vlada je, s druge strane, ranije saopćila da je spremna prihvatiti određene dodatke na plate nakon normalizacije rada pravosudnih institucija.

U međuvremenu je s koordinacijom ostalih sindikata budžetskih korisnika postignut dogovor o povećanju osnovice za obračun plata od pet posto od 1. januara 2027. godine i mogućem dodatnom povećanju od pet posto od 1. jula, pod uslovom da budu osigurana potrebna sredstva.

Dogovoreno je i povećanje naknada za prijevoz za 20 posto, s primjenom od 1. oktobra 2026. godine.

Međutim, ti dogovori nisu riješili poseban spor sa zaposlenima u pravosuđu.

Nastavak štrajka može uticati na administrativne poslove u sudovima i tužilaštvima, uključujući rad pisarnica, obradu predmeta i druge poslove neophodne za redovno funkcionisanje pravosudnih institucija.

Obim mogućih zastoja zavisi od organizacije minimuma procesa rada i načina na koji pojedine institucije provode zakonske obaveze tokom štrajka.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.