Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj (BHRF) organizovao je niz edukativnih aktivnosti u okviru Švedskog foruma za ljudska prava 2025, koji je održan u Štokholmu 9. i 10. decembra ove godine. Centralni događaj održan 10. decembra bio je seminar pod nazivom „Otpor poricanju (genocida) i podrška spomen-obilježjima kako bi se osigurala demokratska budućnost u Bosni i Hercegovini nakon Srebrenice”, posvećen nekim od najtežih, ali i najznačajnijih pitanja za jugoistočnu Evropu i Evropu u cjelini.
U fokusu seminara bile su teme genocida i njegovog poricanja, tranzicijske pravde, memorijalizacije, kao i etički i politički temelji održivog mira nakon genocida u Srebrenici. Panel diskusiju pod nazivom „Godine tame – od političke nesigurnosti i poricanja do održivog mira?” moderirala je Maria Hallenius, a u raspravi su učestvovali istaknuti gosti: Azra Zornić, profesor dr. David Pettigrew i Miloš Miljatović.
Profesor David Pettigrew naglasio je ključnu ulogu obrazovanja u širenju svijesti o genocidu i njegovim dugoročnim posljedicama. Istakao je da je podrška pravu na memorijalizaciju i aktivno suprotstavljanje poricanju genocida nužan preduslov za trajnu kulturnu i društvenu transformaciju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u širem evropskom kontekstu.
Azra Zornić je u svom izlaganju ukazala na neodvojivu vezu između pravde, političke jednakosti i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine. Naglasila je da bez istinske jednakosti svih građana i suočavanja s prošlošću nije moguće izgraditi održiv mir ni stabilne demokratske institucije.
Miloš Miljatović istakao je potrebu da politički akteri u Rs-u i Srbiji jasno i nedvosmisleno osude ideološke ciljeve iz 1990-ih godina, ocjenjujući da bez tog iskoraka nema stvarnog pomirenja ni napretka u regionu.
Organizatori su posebno istakli značaj činjenice da su pitanja genocida, poricanja i memorijalizacije zauzela vidno mjesto na jednom od najvećih evropskih okupljanja posvećenih ljudskim pravima. Predsjednik BHRF-a, profesor Adnan Mahmutović, naveo je da je Forumu prisustvovalo više od 2.600 učesnika i 140 organizacija, među kojima i Amnesty International, te da su kroz brojne seminare i prateće aktivnosti otvorene važne rasprave o demokratiji, pravdi i ljudskim pravima.
Mahmutović je posebno naglasio da ga ohrabruje snažno prisustvo i aktivno učešće velikog broja mladih ljudi u publici, kao i interes koji su pokazali za pitanja vezana za osiguravanje demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine nakon Srebrenice.
Seminar i prateće aktivnosti organizovani su uz podršku Ambasade Bosne i Hercegovine u Švedskoj, a događaj je ocijenjen kao važan doprinos međunarodnoj borbi protiv poricanja genocida i jačanju kulture sjećanja, pravde i odgovornosti.
