Šteta: Krali su i doveli sve do propasti, sve smo promijenili na bolje

“Vozači su morali plaćati nekome u rukovodstvu da ih stave na manje zahtjevne linije i da im daju da voze bolje vozilo. A onda su ih znali zvati iza ponoći da dođu od kuće da im plate kafanske račune. To je strašno. To pokazuje ono što smo zatekli, a zatekli smo i 330 miliona gubitka. Ta je firma bila pokradena, svi su krali. Neko radnicima godinama nije plaćao doprinose, nisu mogli odvesti dijete kod doktora, nisu mogli u penziju, PDV se nije plaćao, ni struja”, ispričao je Šteta i otkrio još dramatičnih detalja koje su zatekli.

U javni prevoz investirano je više od 700 miliona KM. Studenti, učenici i penzioneri s minimalnom penzijom imaju besplatan prevoz, kao i svi građani u noćnom terminu. Šteta odgovara kako i objašnjava kako nastaje jedan veliki infrastrukturni projekt, kroz koliko institucija mora proći i koliko administrativnih prepreka treba savladati prije nego što građevinske mašine uopće izađu na teren.

Jedan od najslikovitijih primjera je tramvajska pruga prema Hrasnici. Ministar otkriva šta je zatečeno nakon izdavanja građevinske dozvole sa stotinjak nedostataka, ali i dokument koji je pronađen duboko u arhivama.

“U Historijskim arhivu smo pronašli dokument iz 1965. godine u kojem se navodi da se odustaje od pruge prema Hrasnici. Mi je završavamo. Već idemo u projekt žičare od Hrasnice do Igmana”, naveo je Šteta.

U podcastu govori i o trenutku u kojem je, usred pandemije koronavirusa, odlučio pokrenuti velike investicije, upravo u vrijeme kada se u ostatku svijeta od takvih poteza uglavnom odustajalo.

“Pogledajte kako je bilo i kako je sada. U politici je jako puno ljudi koji znaju dobro pričati, a djela nema, nemaju šta pokazati. Ja pričam o onome što radimo i što smo uradili”, rekao je Šteta i dodao:

“Voz za Pazarić i Podlugove godišnje prevozi 100.000 ljudi, a te linije nisu postojale. Ljudi su morali promijeniti tri prevozna sredstva i gubili su po dva sata da dođu do Sarajeva. Sad dođu za 22 do 24 minute. Neka neko kaže je li to bolje ili nije bolje”, kaže Šteta.

A ono što slijedi moglo bi dodatno promijeniti saobraćajnu sliku glavnog grada. Šta donosi XII transverzala i kada se mogu očekivati završni radovi? Kada se nastavlja gradnja Južne longitudinale? Kada Sarajevo dobija novi most na Otoci? Koje se ulice nisu rekonstruisale još od Olimpijade i šta će se tek graditi?

Šteta govori i o povjerenju građana koje, kako kaže, nije postojalo na početku, ali i o projektu Ratnog puta prema Igmanu, čiji značaj prevazilazi pitanje saobraćaja.

“Danas ljudi znaju da kad mi nešto raskopamo, da ćemo to i zakopat. To nije bilo u početku. Nakon rekonstrukcije pruge je vraćeno povjerenje… Ratni put do Igmana biće skroz jedan novi pravac. Važan je i s aspekta nekih stvari koje su se desile prije 30-ak godina”, poručuje Šteta.