"Bio je to zakulisni dogovor, vješto prikriven i držan u tajnosti. Prije samita NATO-a 7. jula u Parizu, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su očigledno pokleknule pod pritiskom NATO članice Hrvatske i prihvatile da se u Bosni i Hercegovini, neposredno prije izbora 2. oktobra, promijene izborna pravila i to na način na koji već mjesecima u Bosni i Hercegovini sa velikim naglaskom i uz pomoć Hrvatske traži devetopostotna hrvatska nacionalistička stranka HDZ.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ranije je prijetio da će spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO. Očigledno je to upalilo", piše Adelheid Woelfl u analizi za austrijski dnevni list Der Standard.
Ona navodi da su SAD i Velika Britanija su, pod pritiskom Hrvatske, "očito zatražile od visokog predstavnika BiH, njemačkog političara Christiana Schmidta, da iskoristi Bonske ovlasti" i promijeni izborna praviala.
Detalji su ubrzo procurjeli u javnosti i taj proces dobija na intenzitetu, pa mediji donose sve više i više detalja planiranih promjena.
"To dovodi do velike neizvjesnosti i uzbuđenja u Bosni i Hercegovini", piše Woelfl.
Ona prenosi i izjavu predsjednika Centralne izborne komisije koji je Standardu rekao da ga Schmidt nije prethodno konsultirao.
"Nažalost, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, gospodin Schmidt, još nije službeno posjetio Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine, iako je poziv odavno upućen", citira ona Arnautovića.
"Smatramo da bilo kakva promjena izbornog zakona koja bi uticala na rad Centralne izborne komisije i izmjene pravila o radu lokalnih izbornih komisija 60 dana prije dana izbora u ovom trenutku ne bi bila poželjna jer strahujemo da će ovo stvarati više štete nego koristi. Ovo kažemo mada ne znamo sadržaj amandmana koji se pripremaju. Po našem mišljenju, sve promjene koje utiču na postupanje Izborne komisije treba izvršiti uz konsultacije sa Izbornom komisijom BiH i Hercegovine", ističe.
Woelfl navodi i da je u opticaju formula za raspodjelu mandata "koja bi drugačije definirala ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine". "Riječ je o staroj HDZ-ovoj ideji o takozvanom "legitimnom predstavljanju", nacionalističkom konceptu koji bi uveo dodatnu teritorijalnu podjelu zemlje po etničkim kriterijima. Ovoj daljoj podjeli do sada su se protivile posebno Njemačka, ali i druge zemlje EU. Sada je situacija nejasna jer Njemačka još nije zauzela stav", navodi Woelfl.
Ona citira i pravne stručnjake koji smatraju da se radi o ustupcima (samo) HDZ-u.
