Hrvatska je od jučer postala 20. članica europodručja, a postala je i novom članicom schengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu.
Od 1. januara 2023. započelo je razdoblje dvojnog opticaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. januara 2023. u 24 sata.
Tokom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog kursa konverzije koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna.
Zeleno i crveno svjetlo
Ulazak u šengenski prostor Hrvatska je, pak, obilježila simboličnim skidanjem ploče na graničnom prelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja odlazi u prošlost, piše Večernji.ba.
A planirate li uskoro putovati u inostranstvo zasigurno se pitate šta (ne)smijete prenositi preko granice i koje su kazne, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam “zalijepiti” kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i “tablu” špeka, je li dozvoljeno prenositi jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima… Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima donosimo popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.
Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da dodatno ne kompliciramo ionako dugu listu te dvije države ćemo ovdje izostaviti.
Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3.200 kuna (oko 800 KM) u pomorskom i zračnom prometu te 2.200 kuna (oko 550 KM) u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 1.100 kuna (285 KM) za putnike mlađe od 15 godina neovisno kojim prijevoznim sredstvom putuju.
Unos duhana i alkoholnih pića
Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prevozu mogu unijeti 200 cigara (jedna šteka), 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama. Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati trošarine moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti čak niti uz plaćanje.
Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog porijekla
Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio lične prtljage putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvoda od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.
Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo…)
Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja. Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafli i oblatni, dvopeka, tostiranog hljebaa i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati juhe i poboljšivači okusa. Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.
Unos lijekova
Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa historije bolesti, potvrde doktora. Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu opaliti po džepu s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (gotovo 26.000 KM). Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn (519 KM do blizu 13.000 KM).
Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 do 100.000 kn (778.,5 KM do 25.948 KM). Poznati primjeri kazne iznosili su 5100 kuna (1200 KM) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3500 kuna (880 KM) za tri bundeve, 4000 kuna (1.000 KM) za tri akumulatora te čak 22.000 kuna (5.500 KM) za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.
