Kupovina glasova, političko zapošljavanje i hronični nedostatak kompetencija.
Opći izbori 2026. mogli bi odrediti politički smjer zemlje za naredne godine. Iako se mlade često smatra pasivnima, podaci pokazuju da na izbore izlaze jednako kao i ostatak birača. Šta očekuju od politike i mogu li upravo njihovi glasovi donijeti promjene?
Kupovina glasova, političko zapošljavanje i hronični nedostatak kompetencija. Okružena ovim pojavama odrastala je generacija koja ove godine prvi put izlazi na izbore. Njihov proces sazrijevanja obilježen je spoznajom negativnih iskustava drugih o tome kako sistem funkcioniše, ali i korištenjem društvenih mreža koje im pak daju uvid u trendove naprednih društava.
"Vjerujem da mladi nisu toliko zainteresovani za politiku, ali vidim rast zainteresovanosti. Oni koji budu tražili glas od mladih trebaju se fokusirati na želje mladih, ambicije, da se to poveže kako bi imali budućnost ovdje, da živimo u BiH kako treba", kaže Faris Lukovac, učenik.
"Izuzetno je važno glasati, na nama svijet ostaje. Ako mi mladi ne izađemo na izbore, ne iskažemo svoje mišljenje, kako da očekujemo promjenu ako mi sami ne doprinosimo tome?", dodaje Ajna Bašić, učenica.
Mladi poručuju da nisu indiferentni prema budućnosti svoje zajednice.
"Današnje političke stranke previše govore šta će uraditi, a ne baziraju to na onome što rade. Priča se da će biti sutra, a ne doprinose da tako bude. Da bi dobili glas mladih, konkretno mene, moraju uraditi nešto konkretno za nas sve", smatra učenik, Nedim Bajrić.
"Mislim da trebamo izlaziti na izbore. Smatram da se trebamo više edukovati na tu temu. Danas mladi, većina njih, ulaze na politiku jer kako kažu onda ''imaju siguran posao", Trebamo steći političku svijest, izlaziti na izbore", mišljenje je učenice Maše Vuković.
Kako bi mladi stekli tu političku svijest Institut Kult uz podršku ambasade Švedske organizovao je edukativnu igru u kojoj mladi i građani uče o demokratskim procesima. Mladi su danas bili vijećnici. Napravljena je simulacija donošenja odluka. Mladi su lošu infrastrukturu, loše zdravstvo i diskriminaciju označili kao prve stvari koje treba promijeniti.
Tokom igre raspolagali su i sa budžetom. Igra 'Grad izbora' zastupljena je u školama u Švedskoj, i do sada se pokazala kao efikasan alat za vježbanje demokratskih vrijednosti kao što su inkluzivnost, učešće i ravnopravnost.
"Ovu igru smo odlučili prakticirati u BiH, pogotovo jer će mnogo mladih prvi put glasati ove godine. To je velika odgovornost, ali I pravo - svi znamo da nemaju svi na svijetu pravo da glasaju", pojašnjava Helena Lagerlöf, ambasadorica Švedske u BiH.
"Mladim ljudima govorimo da trebaju razviti kritičnost, da trebaju promišljati o demokratskim procesima, načinu donošenja odluka. Istovremeno biti proaktivni, I preuzeti ulogu da svoju kritičnost ispolje, da zauzmu stavove, da iznose svoje prijedloge", dodaje Ajka Rovčanin iz Institua za razvoj mladih KULT.
I kroz ovaj projekat mladi u Bosni i Hercegovini pokazuju da imaju viziju i zrelost da označe prioritete. Međutim, pravi test političke pismenosti i kritičkog razmišljanja desit će se vrlo brzo: na stvarnim biračkim mjestima.
