Na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poziciju agenta i zamjenika agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tuhana Lolić i Jelena Cvijetić, potvrđeno je iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu BiH (ADS BiH).
Komisija formirana u okviru procedure javnog poziva, kako je potvrđeno za Faktor, utvrdila je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane konkursom. Međutim, dio stručne i šire javnosti otvorio je ozbiljna pitanja o zakonitosti kandidature Monike Mijić, aktuelne vršiteljice dužnosti agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Prema tvrdnjama izvora Faktora, Mijić više ne bi mogla ispunjavati zakonske uvjete za ovu funkciju zbog ograničenja propisanih Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH. Konkretno, član 34. stav (2) ovog zakona propisuje da se sekretar s posebnim zadatkom imenuje na određeni vremenski period koji ne može biti duži od pet godina, dok najduži ukupni period postavljenja na isto radno mjesto iznosi deset godina.
Izvori navode da Monika Mijić poslove agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava obavlja u kontinuitetu duže od 15 godina, što bi, prema takvom tumačenju zakona, značilo da je već premašila maksimalno dozvoljeno trajanje mandata.
Pravni okvir i različita tumačenja
Iako sam javni poziv ADS-a BiH ne sadrži izričito vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, pojedini pravnici, kao i raniji medijski izvještaji, upozoravaju da se ova funkcija po svojoj pravnoj prirodi mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.
Prema tim tumačenjima, mandat agenta BiH pred Evropskim sudom vremenski je ograničen na najviše deset godina na istoj poziciji, što se direktno izvodi iz člana 34. stav (2) pomenutog zakona. Upravo zbog toga, dio stručne javnosti postavlja pitanje kojim se pravnim kriterijima komisija rukovodila prilikom ocjene prijava i da li je ovo zakonsko ograničenje uopće uzeto u obzir prilikom utvrđivanja formalne ispunjenosti uvjeta.
Transparentnost pod znakom pitanja
Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADS BiH nije javno objavio zvaničnu listu kandidata, što pojedini izvori i pravni stručnjaci ocjenjuju kao odstupanje od načela transparentnosti i javnosti rada institucija.
Funkcija agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nosi izuzetno veliku pravnu, političku i profesionalnu odgovornost, jer podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne finansijske, ali i reputacijske posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga se insistira na strogoj primjeni zakona i potpunoj jasnoći procedure izbora.
Zanimljivo je i to da je već četvrti put odgođena sjednica Komisije za izbor agenata i zamjenika agenata Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, što dodatno pojačava sumnje u političke i pravne opstrukcije procesa.
Političke optužbe
Džemal Smajić (SBiH), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za Faktor je izjavio da se već mjesecima pokušavaju kroz parlamentarnu proceduru „progurati“ izmjene Zakona o državnoj službi.
– Na prvi pogled djeluje kao da su u pitanju kozmetičke izmjene, ali je ključan član 34. stav (2), koji jasno definiše koliko dugo jedna osoba može obavljati određenu funkciju. Ovim se, po svemu sudeći, pogoduje kandidatima Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, prije svega Moniki Mijić, ali i Draganu Primorcu, Čovićevom zetu, kojem je već istekao drugi mandat na čelu BHANSA-e – tvrdi Smajić.
Navodi o mogućem zanemarivanju zakonskih ograničenja dodatno su pojačali interes pravne struke i dijela javnosti, uz sve glasnije zahtjeve da se cijeli postupak izbora agenata BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.
Iako je komisija utvrdila da svi kandidati formalno ispunjavaju uvjete, pravnici upozoravaju na moguće kršenje Zakona o državnoj službi u slučaju Monike Mijić.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
