Gradski zavodi su još 1960-ih godina planirali da se trasom željezničke pruge izgradi autocesta od Butila do Ciglana, dužine veće od 4,5 kilometara, koja bi prolazila kroz općine Ilidža, Novi Grad i Novo Sarajevo.
Saobraćajnica u Sarajevu, čija je izgradnja planirana prije 60 godina, predmet je spora između načelnika općine Novi Grad Semira Efendića (SBiH) i direktora Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Faruka Muharemovića.
Gradski zavodi su još 1960-ih godina planirali da se trasom željezničke pruge izgradi autocesta od Butila do Ciglana, dužine veće od 4,5 kilometara, koja bi prolazila kroz općine Ilidža, Novi Grad i Novo Sarajevo.
Namjera je bila da se omogući brz tranzit s istoka na zapad grada i obratno, bez potrebe za vožnjom kroz gradske ulice. Primjera radi, nekome ko putuje iz Mostara u Goražde najprihvatljivije bi bilo da koristi ovu tranzitnu rutu, čime bi se smanjile gužve u samom Sarajevu.
Izgradnja ove saobraćajnice još nije počela zbog urbanističkih, finansijskih i administrativnih prepreka. Dijelovi grada kroz koje bi trebala prolaziti danas su znatno naseljeniji nego u vrijeme planiranja, zvanična procjena visokih troškova izgradnje ne postoji dok se administrativni razlozi ogledaju u preplitanju nadležnosti.
U tom preplitanju nadležnosti događaju se i sukobi između različitih nivoa vlasti.
Protivljenje Općine Novi Grad
Načelnik Efendić se protivi namjeri da se ova saobraćajnica uvrsti u novi Urbanistički plan KS za period od 2016. do 2036. godine. Na javnoj raspravi o tom planu, održanoj u maju ove godine, on je obrazložio razloge protivljenja.
"Autocesta znači da mi ne možemo pristupati toj saobraćajnici u nivou. Na svim lokacijama morate imati dinivelisane petlje. Računska brzina je, čini mi se, više od 80 kilometara na sat. Vjerovatno bismo s obje strane trebali raditi nove ulice", izjavio je.
Efendić zahtijeva da se umjesto autoceste izgradi saobraćajnica ranga glavne gradske ceste sa slobodnim pristupom, tj. saobraćajnica poput bulevara od Ilidže do centra Sarajeva.
"S obzirom na to da je to urbano gradsko područje, tražimo da to bude rang glavne gradske saobraćajnice, kao što je to slučaj, primjera radi, u ulici Džemala Bijedića. Imate četiri kolovozne trake, pristupe sa svih strana i da ne moramo graditi dodatne saobraćajnice", istakao je Efendić.
Općina se, kako je naglasio, borila da naselja Buća Potok i Boljakov Potok poveže preko Devete transverzale te strahuje da bi se izgradnjom autoceste dodatno odsjekli ovi dijelove grada, za koje smatra da su već izolovani željezničkom prugom.
"To je zahtjev nas koji ovdje živimo i koji znamo šta bi značila izgradnja autoceste kroz naša dva naselja", dodaje Efendić, poručivši da im ne trebaju rješenja kakva trenutno imaju u Drinskoj ili ulici Safeta Zajke.
Stav Zavoda za planiranje razvoja KS
S druge strane, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Faruk Muharemović naglasio je da se zbog urbanističkih promjena odustalo od autoceste te da se novim planovima predviđa brza cesta s priključkom na Koridor 5C i Prvu transverzalu.
Napomenuo da je brza cesta planirana svim dokumentima - od ranijeg prostornog plana, preko važećeg urbanističkog plana (1986-2016.), pa do novog predloženog Urbanističkog plana i regulacionih planova.
"Jedan od tih regulacionih planova je usvojen i u mandatu načelnika Efendića. Mislim da je riječ o regulacionom planu koji se odnosi na Buća Potok. Tada mu to nije smetalo. Druga je stvar politika i različiti interesi", rekao je Muharemović, negirajući tvrdnje da bi se brzom cestom presjekla općina.
Podsjetio je da je Vlada FBiH u mandatu Fadila Novalića (SDA) naložila Autocestama FBiH izradu projekta brze ceste u koridoru pruge, u dvije varijante: pored ili iznad pruge. Kao najveću manjkavost tog projekta Muharemović je istakao planiranje samo tri ulaza i izlaza.
"Pogledajte samo glavne gradove država u regiji. Na svakih 500 metara na brzim cestama tih gradova su ulazi/izlazi. Prema projektu Autocesta FBiH, stvarno bi se dogodilo 'cijepanje' naselja, zbog čega je Zavod insistirao da bude minimalno pet ulaza/izlaza", objasnio je.
Dodaje da je prethodni direktor Zavoda Hamdija Efendić dozvolio načelniku Efendiću izdavanje priključaka na kratkim distancama od 10 do 50 metara na trasi brze ceste.
"Načelnik je to uradio i time je obezvrijedio brzu cestu. Time je oborio njenu projektovanu brzinu s 80 km/h na 60-50 km/h, što znači usporavanje saobraćaja", tvrdi Muharemović.
Naveo je da Zavod može prihvatiti izgradnju bulevara tek kada se zadovolje zakonske procedure za to, a do tada mora postupati po ranijim odlukama. Tvrdi i da je načelnik Efendić 2017. godine bio zagovornik zadržavanja brze ceste u prostornom planu.
"Kada se sagleda papirologija, načelnik je podržavao, osim kada izađe pred javnost. Tada nastaje problem i govori da ne podržava", rekao je za.
Ukazao je da općine Ilidža i Novo Sarajevo ranije nisu bile protiv ovog projekta.
"Ne znam kakav je trenutno stav načelnice Novog Sarajeva Benjamine Karić (SDP). Ranije je Općina Novo Sarajevo tražila da se u Pofalićima, kod Milkosa, napravi saobraćajno rješenje kojim će se zadovoljiti potrebe stanovništva tog dijela naselja. To je primjedba koju smo dobili i prilikom izrade novog Urbanističkog plana", izjavio je.
Muharemović uvjerava da se brzom cestom neće onemogućiti kretanje stanovništva jer je planirana izgradnja servisnih saobraćajnica, kao i Zelene longitudinale na padinskim dijelovima grada za svakodnevne potrebe građana. Smatra da se Efendićevim prijedlogom bulevara sa semaforima neće ubrzati saobraćaj.
"Poenta je da od Koridora 5C do Starog Grada dođete za 20 minuta", kazao je.
Zaključio je da problem nastaje kada se dijelovi Urbanističkog plana izostavljaju zbog političkih interesa te da je u prošlosti neplanskom izgradnjom ugrožena javna infrastruktura poput deponije Smiljevići.
