Mioković se obratio nakon što je otvorena rasprava po ovoj tački tokom 29. redovne sjednice Predstavničkog doma, a ključni dio njegovog obraćanja vezan je za navodno formiranje "nove većine" u ovom zakonodavnom tijelu, piše Klix.ba.
"HDZ je krenuo u destabilizaciju jedne i formiranje neke nove većine. Kriza s državnog prelijeva se na federalni nivo. Stari, oprobani predizborni recept. Ako ste za smjenu, gospodo iz Demokratske fronte, SDA i Stranke za BiH onda jeste dio nove većine. Smjena nekoga s jedne od najvažnijih pozicija u Federaciji ne može proći bez širokih međustranačkih konsultacija od samog vrha, jednako kao ni imenovanje. Zato i jest ovoliko trajalo, preko mjesec dana. To znamo svi", naveo je Mioković.
Međutim, njegove tvrdnje se moraju staviti u širi kontekst bosanskohercegovačke političke scene, a posebno u prethodnih nekoliko godina.
"Većine" na federalnom i državnom nivou efektivno nema
Kada su stranke Trojke (SDP, NiP, NS) formirale vlast s HDZ-om na federalnom, a zajedno i sa SNSD-om na državnom nivou, u svakom zakonodavnom tijelu su imali potrebne većine koje su im davale političku moć za odlučivanje bez opstrukcija.
Ipak, te većine koristile su se samo u prvom dijelu mandata, a u prethodne dvije godine se teško može reći da postoje stabilne većine na državnom i federalnom nivou.
Prije svega, na državnom nivou većina efektivno ne postoji od odluke stranaka Trojke da raskinu koaliciju sa SNSD-om u januaru 2025. godine. Predstavnički dom od tada funkcioniše na "ad-hoc" bazi, odnosno partnerstva, osim onog između HDZ-a i SNSD-a, su manje-više bazirana na specifičnim pitanjima.
Jednostavnije rečeno, linija između klasične podjele na vlast i opoziciju je izbrisana na državnom nivou, jer su zastupnici čije stranke imaju predstavnike u Vijeću ministara često preglasavali svoje "koalicione partnere" zajedno s opozicijom.
Najbolji primjeri za to su smjena Nebojše Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i usvajanje odluke o imenovanju pregovarača za Evropsku uniju kroz ovaj dom.
Na federalnom nivou, ipak, je situacija složenija, a razloga za to je mnogo.
Većina postojala kada je HDZ-u odgovaralo
Od početka mandata aktuelne vlasti na federalnom nivou, često se znalo desiti da pojedina pitanja koja su važna za jednog ne dobiju podršku drugog partnera.
Tako je srušen Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u FBiH zbog toga što ga nije podržao HDZ, bez obzira na to što su, recimo, za njega glasali zastupnici iz Demokratske fronte, koja pripada opoziciji.
Teško se oteti utisku da je većina koja je imenovala aktuelnu Vladu FBiH, kada je riječ o politički osjetljivim pitanjima, postojala u slučajevima kada je to bio interes HDZ-a.
