Dok Federalno ministarstvo trgovine slavi "statistički trijumf" nad inflacijom, ekonomski analitičari tvrde da vlasti žive u paralelnoj dimenziji u kojoj se kozmetičko zaključavanje cijena prodaje pod ekonomsko blagostanje, piše Faktor.
Ko je u pravu – administracija koja u padu cijena hrane od 1,1 posto vidi spas za kućne budžete, ili struka koja upozorava da su građani i dalje žrtve nerealno visokih cijena i nedostatka sistemskih mjera?
Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statisitku govore da su cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića smanjene za 1,1 posto, što predstavlja direktno rasterećenje kućnih budžeta, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.
Analiza Federalnog ministarstva trgovine pokazuje da su projekt "Zaključane cijene", kojim je obuhvaćeno 100 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, te odluka o ograničenju maksimalne cijene pšeničnog hljeba na 4 KM po kilogramu, dale mjerljiv doprinos stabilizaciji tržišta i ublažavanju inflatornih pritisaka, posebno u segmentu hrane.
Mjere su, kako tvrde iz Federalnog ministarstva trgovine, djelovale kroz dva ključna mehanizma.
Prvo, direktno su utjecale na proizvode koji čine značajan dio potrošačke korpe, zaustavljajući ili usporavajući rast njihovih cijena.
Drugo, indirektno su utjecale na tržišno ponašanje trgovaca i proizvođača kroz discipliniranje marži i usporavanje prenošenja povećanih troškova na krajnje potrošače.
- Ograničenje cijene pšeničnog hljeba posebno je imalo stabilizacijski efekt. Pekare i trgovci koji su hljeb prodavali po cijenama iznad 4 KM/kg morali su ih uskladiti sa propisanim maksimumom, dok je kod onih koji su već poslovali ispod tog nivoa mjera spriječila nova poskupljenja. Time je zaustavljen rast cijena jednog od osnovnih prehrambenih proizvoda i dodatno zaštićen standard građana - kazli su iz Ministarstva.
Tvrde da su istovremeno, proširenje liste "Zaključanih cijena" na 100 proizvoda omogućilo je znatno širi obuhvat prehrambenih i higijenskih artikala, čime je ostvaren kumulativni efekt na segment potrošnje koji najviše utječe na svakodnevni život građana.










