Aleksandar Vučić, tokom tri sata razgovora s Vladimirom Putinom, analizirao i mape zapadnoh Balkana.
Četiri od pet Albanaca u Albaniji (79,2 odsto) glasalo bi za ujedinjenje u jedinstvenu državu Albanije i Kosova, kada bi danas raspisali referendum o ovom pitanju. Ovo tvrdi albanski Euronews, pozivajući se na svoje istraživanje koje je objavljeno u susret zajedničkoj sjednici dvije vlade, održanoj jučer u Elbasanu.
Nakon te sjednice i premijer Albanije Edi Rama objavio je da bi glasao za takvu opciju.
Prema barometru ovog medija, navodno je samo oko 16 odsto Albanaca u ovoj državi protiv unije.
Međutim, manje od polovine Albanaca smatra da bi se ovo ujedinjenje moglo desiti u narednih 10 godina.
U slučaju ujedinjenja, 70 odsto Albanaca smatra da Tirana treba biti glavni grad.
Ogromna većina Albanaca (više od 90 odsto ) smatra također da su Albanija i Kosovo jedna nacija.
Glasanje je sprovedeno od 20-29. oktobra, a ispitivanje su sproveli agencije „MRB“ i „Data Centrum“ na nacionalnom nivou, sa, kako navodi Euronews – 1.000 intervjua licem u lice u porodici, prenosi Kossev.info.
Komentirajući potom rezultate za istu televiziju, analitičar Ismail Tasholli, podsjetio je da je prema kosovskom ustavu ujedinjenje „gotovo nemoguće“.
On je takođe kazao i da „političke elite“ na obje strane „nemaju konkretan plan za ujedinjenje“.
„Naše elite o tome nisu ozbiljno razgovarale osim Branka Merxhanija i Arbena Xhaferrija kao dvoje ljudi koji su ovu temu shvatili baš ozbiljno. Nemamo ozbiljne razgovore, oni ostaju na kozmetičkom nivou i nikada nisu analizirani u racionalnom kontekstu kako će se to desiti i šta će se dogoditi poslije“, kazao je.
I u prošlosti je bilo objavljivanja sličnih istraživanja. Tako je prije dvije godine Insajderi pisao da je broj Albanaca koji podržava ujedinjenje 74,8%, a tu brojku je tada na Facebooku objavio novinar Sebastian Zonja, najavljujući cijelo istraživanje koje su, kako je tada naveo, uradile civilne organizacije ali se predstavljanje tada nije dogodilo.
U međuvremenu, piše se zajednička historija Albanaca. Za dvije godine, u dva toma od „antike do nezavisnosti Kosova“, 15 historičara sa Kosova i iz Albanije, kako je ranije ove godine najavljeno, svom narodu priredit će jedinstvenu historiju.
Takođe, prije skoro godinu dana formiran je zajednički energetski blok Kosova i Albanije, kada se istovremeno KOSTT izdvojio iz elektromreže Srbije i ujedinio sa OST-om, da bi kao zajednički blok se potom pridružili ENTSO-u.
To je upravo obaveza koju je Srbija preuzela Briselskim sporazumima.
Prema zajedničkom istraživanju koju su prošle obavile kosovska Fondacija za otvoreno društvo (KFOS) i ista podružnica u Albaniji (OSFA), nema napretka u integraciji energetskih tržišta Kosova i Albanije, uprkos činjenici da se u albanskoj nacionalnoj strategiji za period od 2018. do 2030. godine, 14 puta spominje integracija energetskog tržišta sa Kosovom, a u energetskoj strategiji Kosova, za period od 2017. do 2026, integracija ovih tržišta se spominje 10 puta.
Kada su u pitanju zajednički trgovinski sporazumi Kosova i Albanije, odnosno u kojoj su mjeri oni sprovedeni, prema istraživanju ove dvije Fondacije, od 53 do sada pojedinačno definiranih obaveza, na koje su se obavezale dvije vlade preko sporazuma za trgovinu, njih 49% je u potpunosti sprovedeno, 36% djelimično, za 6% nema informacija, a 9% nije uopće ispunjeno.
Što se tiče trgovinske razmjena između Kosova i Albanije, prema podacima iz 2018. godine – 9% izvoza iz Albanije ide na Kosovo, a 1% ukupnog uvoza u Albaniji je sa Kosova.
I ovog proljeća se u regionu u dva navrata podigla veća prašina u vezi sa pretnjom teritorijalnog ujedinjenja na etničkoj osnovi, prije svega nailazeći na odijum kod međunarodnih predstavnika. Slovenački portal „Necenzurirano“ objavio je sadržaj navodnog neslužbenog diplomatskog dokumenta „Zapadni Balkan – put naprijed“ sa idejama pripajanja Republike Srpske Srbiji i ujedinjenjem Kosova sa Albanijom.
Tada je i tek izabrani premijer u Prištini Aljbin Kurti, koji je kao okosnicu u kampanji koristio borbu protiv korupcije, zapravo uložio napor da sa ogrankom svoje stranke Samoopredjeljenjem, glasa u Albaniji.
Samoopredjeljenje se godinama javno i direktno zalagalo za ujedinjenje, koje se u regionu doživljava kao "velika Albanija", što je bila i osnova njihovog programa, odbijajući da prizna i kosovsku zastavu.
Iako je Kurti na premijerskoj poziciji postao znatno oprezniji, a sama programska dokumenta Samoopredjeljenja se poslednjih godina ‘iščistila’ od više odrednica o ujedinjenju, zvaničnici Samoopredjeljenja, ali i drugi političari na Kosovu su nastavili da govore u prilog – svi Albanci u jednoj državi.
Ovaj narativ je posebno u javnosti aktuelan pred izbore, ili za nacionalne praznike. Tako je lider AAK Ramush Haradinaj upravo ujedinjenje sa Albanijom imao kao okosnicu kampanje prošle godine.
Albin Kurti se pred dolazak na premijersku funkciju tada, i javno zalagao za izmjenu prvog člana kosovskog ustava kojim se nalaže da se Kosovo „ne može pripojiti drugoj državi“.
„Imamo prepreku kada je u pitanju Ustav Republike Kosovo, ali to nije nepremostiva prepreka. Radom i zalaganjem, uz političku volju i volju naroda, moramo donijeti zakon o referendumu i jednog dana promijeniti Ustav Kosova. Kosovo i Albanija kao dvije države iste nacije mogu se integrirati i ujediniti“, poručio je Kurti u martu ove godine.
Samo par dana ranije u Lješu, u Albaniji, tokom obilježavanja Lješke lige, precizirao je:
„Nesumnjivo, Albanija i Kosovo kao države, kao institucije i politike, moraju biti koordinirane ka približavanju, integraciji i uniji i to prije svega u tri glavna područja – u onoj o energetskoj sigurnosti i prirodnim resursima i vanjskoj politici albanske nacije. Ustav Kosova je u suprotnosti sa članom 1.1 i članom 1.3. Ovo poslednje spriječava nas da se pridružimo drugoj nezavisnoj državi poput Albanije, ali takođe predstavlja prepreku integraciji drugog tipa, poput evropskog. Na Kosovu, kada nemamo zakon o referendumu i ne možemo promijeiti Ustav, to pokazuje da trebamo uraditi više posla i treba vremena da se do toga dođe, ali nesumnjivo je bio historijski intenzitet i želja Albanaca“.
Konačno, upravo je za Euronews Albanija, Albin Kurti početkom ove godine potvrdio da bi na referendumu podržao ujedinjenje Kosova i Albanije, a kada je za švicarske medije skoro rekao suštinski to isto ali znatno biranijim rečima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da će po povratku iz Sočija gdje je juče bio, uputiti pisma šefovima zemalja EU zbog, kako navodi, izostanka reakcije međunarodne zajednice.
U kasnom intervjuu za RTS sinoć Vučić ipak nije dao konkretan odgovor na pitanje u kojem se spominjao Kurti uz ujedinjenje Kosova i Albanije, njegovu namjeru da piše šefovima evropskih država, te kakvu je poruku donio od Putina, ali je spomenuo Sjever i mape.
„O tome smo i prijateljski razgovarali i dobro se razumijemo. Ja sam govorio o dvostrukim standardima o nerijetko licemjerju u međunarodnim odnosima, predskednik Putin to prepoznaje i dobro shvata o čemu govorim, ali je tražio od mene dodatna objašnjenja, pa smo govorili o sjeveru Kosova, pokazivao mu i na mapi (…) Znate kada tri sata razgovarate, a samo ste vas dvojica, onda nema detalja o kojem ne razgovaramo, dakle od naših muzeja, manastira, crkava… Ne postoji oblast koju nismo obuhvatili i da budem iskren, veoma sam zadovoljan i trudim se da svojim osmjehom, srećom i zadovoljstvom ne pokažem višak arogancije, a nemojte mi zameriti ako se to desi“, rekao je Vučić.
Do nedavno se i on javno zalagao za razgraničenje sa Albancima, iako nije nikada neposredno dao detalje o tome, ali što se u dijelu javnosti upravo tumačilo kao prijetnja za stvaranje tzv. Velike Albanije.
