Komesar za politiku proširenja i susjedstvo, Mađar Oliver Varhelyi, "u neobranom je grožđu".
Zbog svog načina rada na procesu proširenja, sve ga se oštrije kritizira, tvrdi Politico.eu Politico.eu.
U dugoj analizi ovaj medij navodi brojne grijehe ovog funkcionera.
"I premda je namjera mađarskog diplomate da proizvede ravnomjerne procjene svih potencijalnih članica, on forsira kandidaturu jedne zemlje: Srbije - uprkos činjenici da Beograd nije uspio postići napredak u ključnim pitanjima, pa čak i nazadovao u nekim pitanjima.
Pristup Várhelyijai na zapadnom Balkanu i u Turskoj nije u skladu s mnogim zemljama EU. To se također oštro razlikuje od uputa predsjednice Komisije Ursule von der Leyen kada ga je imenovala 2019", piše ovaj medij.
Podsjećaju da je tada ona napisala da akcenat treba biti na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava.
"Međutim, Varhelyijev stav doista se podudara s agendom jedne vlade EU - njegovom vlastitom.
Mađarski premijer Viktor Orbán više je puta odbacio stavove institucija EU o vladavini prava i demokratiji, prije svega kada je u pitanju kritika njegove vlastite vladavine. On se zalagao za aspiracije Srbije prema EU, južnom susedu Mađarske, kojim vlada njegov saveznik, predsjednik Aleksandar Vučić. Obojica su široko optuživani za autoritarne tendencije.
Pitanje je hoće li Varhelyijevi napori značajno utjecati na izglede Srbije ili bilo koje druge zemlje. Članice EU donose velike odluke o proširenju i, kako su pokazale teškoće da se slože čak i oko blage izjave za samit u srijedu s čelnicima zapadnog Balkana u Sloveniji, među njima nema mnogo entuzijazma za proširenje kluba u skorije vrijeme.
No, njegov stav riskira narušavanje položaja Komisije među vladama E i kredibilitet Evropske unije među liderima na zapadnom Balkanu, regiji od ključne strateške važnosti za blok, u kojoj Rusija, Kina, Turska i zaljevske zemlje nastoje povećati svoj uticaj", piše Politico.
Ističe se da komesar za proširenje nije prihvatio molbu za intervju za ovaj medij.
U pisanom odgovoru istakao je da je vladavina prava i stanje - posebno - ljudskih prava - u njegovom fokusu, te da je lično nadgledao pooštravanje kriterija za prijem potencijalnih novih članova.
"No, drugi zvaničnici Evropske komisije, diplomate EU i članovi Evropskog parlamenta ne vjeruju u takve stavove", pišu novinari Politico-a.
"Varhelyi 'podriva kredibilitet Komisije u očima partnera i država članica', rekao je jedan funkcioner Komisije, koji je zatražio anonimnost iz straha od profesionalnih posljedica kritiziranja evropskog komesara.
A mađarski komesar koji drži portfelj proširenja "očigledno dugoročno slabi politiku zapadnog Balkana EU i postavlja jedno pitanje tvrdeći da je ovo geopolitička komisija", dodao je zvaničnik.
Jedan diplomata iz EU rekao je da je Varhelyi držao govore ambasadorima i ministrima EU koji "nisu bili slični stvarnosti sa stanovišta država članica".
Drugi diplomata opisao je komesara kao "Voldemorta proširenja EU".
"On slijedi agendu svojih gospodara u Budimpešti, popušta autoritarnim vođama i u velikoj mjeri ignorira pitanja vezana za vladavinu prava", rekao je diplomata", tvrdi dalje Politico.
Prenose se i oštre kritike poslanika Evropskog parlamenta - Andreas Schieder i Tineke Strik, koji ističu da Varhelyija baš i ne zanima vladavina prava.
Politico, dalje, prenosi i da je mađarski komesar svom osoblju jasno stavio do znanja da želi pojačati kampanju Beograda za članstvo u EU.
"Komesar Varhelyi dao je za prioritet ubrzanje pregovora o proširenju sa Srbijom", napisao je Maciej Popowski, vršilac dužnosti načelnika Generalnog direktorata Komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u eloktronskoj poruci osoblju u februaru.
"Iako ovo prije svega zavisi od reformi u Srbiji, moramo biti spremni za napredak na strani EU čim Srbija pokaže neophodan napredak", poručio je
Ali Varhelyijev tim se ne oslanja samo na Beograd da poboljša svoj učinak. Njegov kabinet - krug pomno odabranih pomoćnika - pokušao je izbrisati ili razvodniti jezik u službenim tekstovima demokratskim propustima Srbije, navodi se u zvaničnicima i internim dokumentima.
Ovi napori su u suprotnosti sa višestrukim procjenama nevladinih organizacija i nezavisnih analitičara o stanju vladavine prava u Srbiji.
Nevladina organizacija Freedom House ocijenila je Srbiju kao "djelimično slobodnu" u svom indeksu slobode u svijetu za 2021. godinu, pišući da je "vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) stalno umanjivala politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva”.
Iako je Srbija u pregovorima o pristupanju EU od 2014. godine, svrstava se uz ostale zemlje zapadnog Balkana grupu onih koje još nisu ni započele pregovore o članstvu, poput Albanije i Sjeverne Makedonije.
U najnovijem Indeksu demokratije, godišnjem istraživanju koje je sproveo Economist - Intelligence Unit, Srbija je zabilježila najnižu ocjenu u historiji indeksa, koja je započela 2006. godine.
Ipak, prema riječima dva zvaničnika Komisije, Varhelyijev kabinet je nadogradio procjenu Srbije kako bi dao pozitivniji pogled na pitanja vladavine prava u ovogodišnjem nacrtu izvještaja o proširenju, koji ocjenjuje napredak zemalja kandidata i koji je trenutno u pripremi.
Upitan o promjenama u ocjeni Srbije, Varhelyi je u emailu rekao da je "procjena napretka zemalja na putu reformi EU podložna dugom procesu, s konačnom odlukom koju je Kolegij komesara EU donio kao kolektivno tijelo”.
Rekao je da je to politički proces, kako dolikuje "geopolitičkoj komisiji" i da se "prioriteti EU na zapadnom Balkanu u potpunosti odražavaju u izvještaju".
Ali ovo nije jedini put da je komesarov kabinet pokušao poništiti stručno mišljenje o Srbiji.
U junu ove godine, Varhelyijevo odjeljenje također se usprotivilo opisu ocjene Komisije o vladavini prava u Srbiji kao "mračnoj" koju je dao Evropski revizorski sud, nadzorni organ EU, prema dokumentu koji je poslan sudu.
I sam Varhelyi se u popratnom pismu požalio na "niz citata određenih učenjaka" u revizorskom izvještaju i zatražio od autora da razmisli o njihovoj upotrebi.
No, iako Varhelyi nije volio da akademski stručnjaci budu citirani u službenom izvještaju, on je rado ponudio svoj optimističan pogled na učinak Beograda.
"Sasvim je jasno da je reformski proces u Srbiji dobio novi zamah", izjavio je on mađarskom provladinom dnevniku Magyar Nemzet u prošlomjesečnom intervjuu.
U okviru procesa pristupanja EU, zemlje kandidati rade sa Komisijom kako bi ispunili standarde EU u različitim „poglavljima“ politike, koja su grupisana u klastere kao što su unutrašnje tržište, zelena agenda i temeljne reforme.
Osoblje Komisije kaže da je došlo do pritiska da se ubrza kretanje prema Srbiji prema EU.
