Konkursi koji se poništavaju bez jasnog obrazloženja, imenovanja bez vidljivih kriterija i upravljanje milionskim javnim sredstvima bez stvarne transparentnosti stvaraju sliku sistema u kojem pravila nisu jednaka za sve.
U srži sistema koji bi trebao razvijati i promovisati turizam Kantona Sarajevo, sve češće se otvaraju pitanja koja nemaju veze sa strategijama razvoja, nego sa načinom na koji se donose odluke iza zatvorenih vrata.
Konkursi koji se poništavaju bez jasnog obrazloženja, imenovanja bez vidljivih kriterija i upravljanje milionskim javnim sredstvima bez stvarne transparentnosti stvaraju sliku sistema u kojem pravila nisu jednaka za sve.
Formalne procedure služe tek kao dekor, dok se stvarne odluke donose u uskom krugu političkog uticaja, gdje je važnije „čiji si“ nego koliko znaš i koliko si sposoban.
Takva praksa ne samo da obesmišljava javne konkurse, već i dugoročno zarobljava institucije, pretvarajući ih u produženu ruku partijskih interesa.
U tom sistemu, odgovornost se razvodnjava, a profesionalizam postaje smetnja, jer bi upravo on mogao narušiti pažljivo uspostavljenu mrežu uzajamnih usluga i političke kontrole.
Slučaj TZ KS: Poništavanje konkursa
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo raspisalo je još 27. oktobra prošle godine Javni oglas za imenovanje članova Skupštine Turističke zajednice KS.
Potom je, četiri mjeseca kasnije i gotovo u tišini, raspisan novi konkurs. Bez javnog obrazloženja, bez transparentnog pojašnjenja i što je posebno sporno, bez obavještavanja kandidata koji su se prijavili na prvi poziv da je postupak poništen.
Tako je još jednom potvrđeno da se u institucijama koje raspolažu milionima javnog novca najvažnije odluke donose daleko od očiju javnosti i bez minimuma odgovornosti prema građanima i privredi koja taj sistem finansira.
Na kraju su imenovana tri člana kao predstavnici osnivača te dva člana iz privatnog i javnog sektora turizma. Među njima je i dugogodišnji predsjednik Skupštine Muamer Bešlija, profesor sociologije i zet SDP-ovog zastupnika u Parlamentu BiH Saše Magazinovića. Tu su još profesorica arapskog jezika i vlasnica turističke agencije, žurnalistica zaposlena u Ministarstvu privrede KS, ekonomistica zaposlena u općini te magistrica menadžmenta.
Kriteriji ne postoje
Po kojim kriterijima se upravlja jednim od najvažnijih sektora za ekonomiju Kantona Sarajevo?
Kako je moguće da o turizmu, njegovom razvoju, strategijama promocije i raspodjeli ogromnih budžetskih sredstava odlučuju ljudi čije biografije imaju malo ili nimalo dodirnih tačaka sa ozbiljnim turističkim menadžmentom?
Odgovor na ova pitanja dobijete u praksi, kada Sarajevo deset dana pred Novu godinu nema definisano ni ime glavnog izvođača za doček, dok gradovi regiona mjesecima unaprijed grade turističke kampanje i pune smještajne kapacitete.
No, problem nije samo kadrovski.
"Matrica upravljanja"
Problem je matrica upravljanja u kojoj se javni novac koristi za političko pozicioniranje i promociju pojedinaca u izbornoj godini.
Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić posljednjih mjeseci gotovo svakodnevno "iskače" iz plaćenih oglasa na internetu, dok istovremeno Sarajevo bilježi minoran rast turističkih dolazaka i ozbiljno zaostaje za regionalnim centrima.
Zanimljivo, dok informacije o konkursima i imenovanjima ostaju skrivene od javnosti, promocija direktora Turističke zajednice bez problema nalazi put do medija i društvenih mreža, novcem građana i privrednika.
Posebnu zabrinutost izaziva i način na koji se obračunava sa kritičarima. Više to nisu prepadi u crnim uniformama, kao 1992. godine u stanu porodice Lozo u mostarskoj Cernici.
Prijetnje sudskim procesima, izbjegavanje nagodbi...
Sada se protivnicima i neistomišljenicima prijeti sudskim procesima, a advokatski angažmani realizuju se kroz direktne sporazume. Ime omiljene advokatice je Elmedina Bojičić, a brojna dokumentacija koja pokazuje kako pravne usluge postaju unosan biznis, uz izbjegavanje nagodbi i gomilanje sudskih postupaka, tek bi mogla otvoriti niz ozbiljnih pitanja o načinu trošenja javnog novca.
TZKS kao poligon za promociju pojedinaca
Na kraju ostaje utisak da je Turistička zajednica Kantona Sarajevo odavno prestala biti servis razvoja turizma, a postala poligon za politička kadroviranja, promociju pojedinaca i kontrolu milionskih budžeta bez stvarnog nadzora javnosti.
Šta radi POSKOK?
U ovakvim okolnostima sve češće se nameće potreba da se u cijeli proces uključe POSKOK i Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, kako bi se ispitalo postupanje u imenovanjima, konkursnim procedurama i trošenju javnih sredstava.
Nažalost, slučaj Turističke zajednice Kantona Sarajevo ne djeluje kao izolovan propust, već kao simptom dublje ukorijenjenog sistema u kojem transparentnost i stručnost ustupaju mjesto političkoj podobnosti. Takav model upravljanja ne samo da urušava povjerenje javnosti i obesmišljava institucije, već direktno koči razvoj jednog od ključnih ekonomskih sektora.
Dok se funkcije dijele po nepisanim pravilima lojalnosti, a javni novac koristi bez jasne odgovornosti, Sarajevo propušta prilike koje gradovi regiona koriste.
Bez suštinskih promjena i stvarne kontrole, ovaj obrazac će se nastaviti — na štetu građana, privrede i budućnosti turizma.
