Kako je dodao, bošnjački političari su nakon prethodnih Općih izbora trebali zauzeti stav da ljudi za koje se zna da ne rade za državu ne mogu biti imenovani na direktorske pozicije.
Gost Klix studija bio je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i načelnik sarajevske Općine Novi Grad.
Prva tema o kojoj smo razgovarali bila je ona najaktuelnija u političkom smislu - izbor novog visokog predstavnika.
Efendić kaže da prvi put otkad se bira visoki predstavnik imamo različit stav EU i SAD-a.
"Navikli smo ranije da je Rusija bila protiv i samog Ureda visokog predstavnika. Primjetno je da je u posljednjim godinama i Kina držala stranu Rusije. Ali, ovaj put su se u stavovima razmakli EU i SAD sa Trumpovom administracijom. I mi moramo biti budni zbog svih ovih događaja, jer matrica na kojoj su stvari do sada funkcionisala prestaje biti takva kakva je nekad bila. Ako se ovi stavovi nastave zaoštravati, veliko je pitanje šta će se dešavati", rekao je.
Upitali smo ga zbog čega Amerikanci konkretno insistiraju na imenu Antonija Zanardija Landija?
"Mislim da ima određeni zadatak zbog kojeg je bitno ko će biti visoki predstavnik. Mislim da je odgovor u njegovoj biografiji. On bi trebao biti potpuno poslušan američkoj administraciji, za razliku od Schmidta koji je bio poslušan prije svega Njemačkoj i EU", rekao je i dodao da vjeruje kako su tačne informacije da se Schmidtu prijetilo sankcijama ako ne odstupi s funkcije.
Kako je naveo, smatra kako je u ovom procesu glavno pitanje državne imovine.
"Odjednom sad neke kompanije naglo pokazuju interes i za Južnu interkonekciju i za druge projekte. Ne vidimo s naše strane da neko gleda naš ekonomski interes. Ova popustljivost je problematična. Bojim se da bi novi visoki predstavnik mogao upravo to raditi - da tamo kad taj pritisak ne urodi plodom i kad se naše institucije ne budu ponašale pred zahtjevom neke kompanije, onda bi tu bio on da donese odluku umjesto njih. Vjerujem da je zbog toga ovako velik pritisak da se izabere ova osoba. Bojim se da novi visoki predstavnik ne radi upravo to, da otklanja smetnje vezane za državnu imovinu", rekao je.
Dodao je da je OHR jedini mehanizam koji je sve ove godine od Dejtona osiguravao da se stvari u BiH "kreću".
"Onaj ko želi dobro BiH i ko želi mir mora ostaviti instituciju koja neće biti blokirana. Nema govora o tome. Samo onaj ko želi da se napravi disolucija zemlje, može biti za zatvaranje OHR-a. Oni koji žele dobro državi, trebaju razgovarati o tome da se OHR zatvori, ali uz izmjene ustava koje bi omogućile da zemlja nesmetano funkcioniše.
Govoreći o većoj odgovornosti domaćih političara, kazao je kako je kompromis nemoguć s onima koji žele da ove države nema.
"Mi nemamo istinsku demokratiju. Kod nas se ne odlučuje većinom u parlamentima. Pogledajte samo izbor Vlade Federacije. Džaba vam izborni rezultat kad je ne možete imenovati ako se neko ne slaže u dva ili tri kantona. Ipak, problem je u tome da su se naši političari navikli na odgovornost međunarodne zajednice. Trebalo je ranije razmišljati o tome kako da ova država funkcioniše bez toga", rekao je.
Kako je dodao, bošnjački političari su nakon prethodnih Općih izbora trebali zauzeti stav da ljudi za koje se zna da ne rade za državu ne mogu biti imenovani na direktorske pozicije.
"Morao se zauzeti stav da oni koji budu birani na direktorske pozicije na više od 80 državnih institucija moraju biti ljudi koji rade za sve, ne samo za svoju politiku. I da do toga nema imenovanja. Bošnjaci su to prespavali, odustali su od proporcionalnosti. Sve pozicije su oduzete od SNSD-a i HDZ-a i državni aparat je onemogućen. To se najbolje vidjelo kroz državni udar jer je Dodik imao kontrolu u SIPA-i. Ja sam rekao već da će narednih 30 godina zavisiti od toga da li će taj proces biti doveden do kraja. Nažalost, nije izvršen nalog suda", rekao je.
Osvrnuli smo se na Opće izbore u oktobru na kojima će Efendić biti kandidat za Predsjedništvo. Upitali smo ga zašto smatra da je bolji kandidat od ostalih.
"Vidim greške koje su se desile u proteklom mandatu. Bećirović je omogućio ovu komociju HDZ-u i SNSD-u. On je taj koji je zajedno sa Cvijanović imenovao Vijeće ministara. Predsjedavajuća Krišto ne želi imenovati ministra sigurnosti koji nedostaje već godinu dana. I tu poziciju čuva HDZ. Mora se voditi cjelovita politika. Mora se ponuditi alternativa onome što je radila SDA i SDP", rekao je.
Kako je rekao, smatra da su građani nezadovoljni radom Trojke, ali da se neće vraćati ni na one stvari koje su bile ranije.
"Bećirovića nisam čuo tri puta do sada da je rekao da je Bošnjak. On je skinuo sa svojih vrata da je član Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Naravno, mora se govoriti o državi i ona je važna. Ali, njen sistem donošenja odluka je napravljen tako da vi priliku da odlučujete imate kao Bošnjaci kroz prizmu vlasti u kojoj oni imaju svoje pozicije. To se nije iskoristilo. Bećirović nikakvog uticaja nema na SDP. On nema pravu političku snagu", rekao je.
Poručio je i to da niko nikome neće uzimati glasove na izborima i da se ne osjeća tako da će njegova kandidatura umanjiti šanse Bakiru Izetbegoviću ili Slavenu Kovačeviću.
"Mi smo pokazali da smo principijelni kad smo odbili učestvovati na državnom i federalnom nivou prije četiri godine jer nismo željeli prekršiti ustav. Mnogi su napustili Stranku za BiH kad smo to uradili i rekli su "zašto da se bavimo politikom kad nećemo biti vlast", rekao je.
