"Dodika je spasilo što su izbori bili prije Vučićevog pada, BiH nema snage za bunt"

Redakcija Mostar

Komentarisao je i buduće odnose Sarajeva i Beograda, poručivši da bi prvi test nove vlasti u Srbiji trebao biti međudržavni sporazum o granici s BiH, dok od domaćih političkih struktura, koje su na sceni već decenijama, ne očekuje značajnije promjene.

Milorada Dodika je spasila činjenica da su izbori u Rs održani prije izbora u Srbiji, jer bi u suprotnom sigurno loše prošao, ocijenio je za N1 profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra. Govoreći o padu Aleksandra Vučića i pobjedi studentskog pokreta, istakao je da je riječ o važnoj promjeni za cijeli region, ali da se sličan bunt ne može očekivati u Bosni i Hercegovini zbog dubokih etničkih podjela.

Komentarisao je i buduće odnose Sarajeva i Beograda, poručivši da bi prvi test nove vlasti u Srbiji trebao biti međudržavni sporazum o granici s BiH, dok od domaćih političkih struktura, koje su na sceni već decenijama, ne očekuje značajnije promjene.

"Dodika je spasila činjenica da su njegovi izbori bili prije Vučićevih"

Komentarišući pobjedu studentskog pokreta u Srbiji i pitanje može li se nezadovoljstvo građana prenijeti na Bosnu i Hercegovinu, Filandra je kazao da su političke i društvene okolnosti u dvije zemlje bitno različite.

Osvrnuo se i na okupljanje građana u Banjoj Luci nakon objavljivanja izbornih rezultata u Srbiji, kada su upućene poruke Miloradu Dodiku i vladajućim strukturama u Rs.

"Mislim, Dodika je spasila činjenica da su njegovi izbori bili prije Vučićevih. Da je to bio obrnut redoslijed, on bi sigurno loše prošao", rekao je Filandra.

Dodao je da tek treba vidjeti kako će se političke prilike u Rs razvijati.

"Vidjet ćemo kad je u pitanju konkretno Rs, kako će se stvari odvijati u situaciji kada tim entitetom vladaju otac i sin. A sve su prilike da će vladati", kazao je.

Prema njegovom mišljenju, takve okolnosti mogle bi dovesti do formiranja različitih interesnih i socijalnih grupacija.

Filandra smatra i da će političke stranke i vlasti u Rs nastaviti slijediti politiku Beograda, bez obzira na to ko bude na vlasti u Srbiji.

"Svaka nova politika u Srbiji je bolja od Vučićeve"

Govoreći o studentskom pokretu koji je nakon 14 godina doveo do promjene vlasti u Srbiji, Filandra je ocijenio da je riječ o izuzetno zanimljivom fenomenu za političku teoriju.

"Ovo je vrlo interesantan teoretski fenomen kada je u pitanju teorija političkih stranaka i društvenih pokreta. Nešto je sigurno za izučavanje ovo što se desilo", kazao je.

Istakao je da nezadovoljstvo vlašću Aleksandra Vučića nije bilo ograničeno samo na studente, nego je obuhvatalo znatno šire dijelove društva.

"Međutim, u ovom slučaju to nezadovoljstvo je zapravo kapitalizirala akademska zajednica, ne samo studenti. To je cjelokupna akademska zajednica. Znači profesori, studenti. To je ono što je jako važno", rekao je Filandra.

Naglasio je da je studentski pokret pokazao hrabrost i inovativnost u političkom djelovanju, uprkos tome što nije imao klasičnu stranačku infrastrukturu.

"Ovdje se radi o odvažnosti i hrabrosti. Mnogi režimi, mnoge strukture su mnogo fragilnije, i nacionalne i državne, no što se to nama čini", naveo je.

Studentski pokret opisao je kao specifičan oblik političkog djelovanja koji ulazi u sferu onoga što se u teoriji naziva antipolitikom.

"Vođeno je od strane vrlo umnih ljudi. To nije tako spontano i neorganizirano kako se nastoji uvijek prikazati", kazao je.

Iako ne očekuje radikalne promjene preko noći, smatra da je smjena vlasti u Srbiji pozitivna i za Bosnu i Hercegovinu.

"Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, odnos prema Bosni i Hercegovini, njenim političkim akterima i njenoj situaciji, svaka nova politika u Srbiji je bolja od Vučićeve", poručio je Filandra.

Hoće li u Srbiji doći do lustracije?

Na pitanje očekuje li lustraciju nakon promjene vlasti u Srbiji, Filandra je kazao da je takav proces dobrodošao, ali da ga nije moguće provesti u potpunosti.

"Da li će doći do lustracije? Ona je uvijek dobrodošla. Nju nije moguće u ovom slučaju uraditi u tako masovnom i dubokom smislu, ali će sigurno doći", rekao je.

Očekuje da će se smjene u narednim danima proširiti i na druge državne institucije.

"Smjene ključnih, očekivati je ovaj proces da se narednih dana proširi na ostale aktere, odnosno na ostale državne institucije. To se radi tako brzo. Radi se u istom trenutku, radi se u zamahu", naveo je Filandra.

Ocijenio je da studentska izborna lista okuplja kompetentne ljude, iako im se često prigovara nedostatak političkog iskustva.

Upravo u tome vidi jednu od važnih razlika u odnosu na tradicionalni stranački sistem.

"Radi se o krizi političke reprezentacije, toga modela da posredstvom političkih stranaka stalno biramo jedne te iste ljude", objasnio je.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, naveo je da je oko 80 posto ljudi koji su ušli u parlament bilo i u prethodnom sazivu ili prethodnoj vlasti.

"Mi od tih ljudi ne možemo očekivati apsolutno ništa novo. To je ta kriza reprezentacije", poručio je.

"Mi u Bosni nemamo kritičnu masu za sličan bunt"

Filandra ne očekuje da se studentski pokret iz Srbije u istom obliku prenese na Bosnu i Hercegovinu.

"Pazite, mi u Bosni nemamo. Naša situacija je vrlo, vrlo specifična", kazao je, odgovarajući na pitanje postoji li kritična masa spremna na pobunu protiv postojećeg sistema.

Istakao je da u BiH postoje nezadovoljstvo, socijalne nepravde i velike razlike između bogatih i siromašnih, ali da je društvo duboko podijeljeno po etničkoj osnovi.

"Nezadovoljstvo postoji, nepravda postoji, raslojavanje postoji. Ogromne su razlike između siromašnih i bogatih. Ali svako društvo je specifično i ima svoj akter. Mi u Bosni i Hercegovini ne možemo nešto tako očekivati", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, etničke podjele onemogućavaju stvaranje šire društvene solidarnosti.

"Sva naša nezadovoljstva se na kraju različitim mehanizmima zapravo kanaliziraju u neku etničku stabilokratiju, da ne bi ovi drugi likovali nad našim problemima i našim mukama", kazao je Filandra.

Ukazao je i na nemogućnost postizanja zajedničkog stava o osnovnim društvenim pitanjima.

"Mi se ne bismo sad mogli složiti da je, šta ja znam, da voda nema boje, okusa i mirisa. Oko toga bismo se posvađali. Društvo je duboko, duboko antagonizirano", istakao je.

Odnosi Sarajeva i Beograda: "Prvi test bio bi ugovor o granici"

Govoreći o budućim odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, Filandra smatra da se strateški stavovi Beograda neće bitno promijeniti kada je riječ o Rs, Dejtonskom mirovnom sporazumu, genocidu u Srebrenici, Crnoj Gori i Kosovu.

Ipak, očekuje drugačiji pristup u političkim odnosima i manje intervencionizma.

"Ovom pobjedom, ovom promjenom vlasti mi smo svi kao region osvojili jednu novu stepenicu u pravcu izgradnje jednog normalnijeg, civiliziranijeg društva", ocijenio je.

Smatra da se dosadašnji oblici političkog djelovanja, uključujući ideologiju "srpskog svijeta", više neće provoditi na isti način.

"Takvih oblika intervencionizma, takvih ideologija kao što je srpski svijet, takvih nametanja volje, političke agende, nacionalnog jedinstva, simboličkog jedinstva, nečega takvog više neće biti na toj formi", rekao je.

Međutim, naglasio je da će konkretni potezi nove vlasti biti mnogo važniji od političkih poruka.

"Naravno, u politici su važna djela, a ne riječi. Važna su djela", istakao je.

Kao jedan od prvih koraka predložio je da Bosna i Hercegovina inicira razgovore sa Srbijom o međudržavnom ugovoru o granici.

"Ja bih insistirao ili predložio bih ljudima da insistiraju na međudržavnom ugovoru o granicama između Bosne i Hercegovine i Srbije. To bi bio prvi test. Kakva je ta vlast, vidjet ćemo. Hajmo da definiramo granicu između dviju država", kazao je Filandra.

Također smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala inicirati zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije, umjesto dosadašnje prakse održavanja sjednica između Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, mnogo toga zavisit će od spremnosti novih vlasti u Bosni i Hercegovini da preuzmu inicijativu.

O formiranju vlasti u BiH: "Od postojećih struktura ne možemo očekivati nove poteze"

Filandra je izrazio skepsu prema mogućnostima da novoformirana vlast u Bosni i Hercegovini donese značajnije promjene.

Naglasio je da se njegova kritika odnosi na sve etablirane političke stranke, bez obzira na to jesu li trenutno na vlasti ili u opoziciji.

"Mi zapravo imamo jedne vrlo etablirane stranačke oligarhije, jedne grupacije ljudi na čelu stranaka i njihovih nekih satelita koje drže izvršnu vlast i parlamentarne pozicije, koje ništa ne rade, imaju velike novce", kazao je.

Dodao je da su iste političke strukture prisutne već dvije ili tri decenije.

"Od tih struktura koje su već manje-više dvije, tri decenije tu, objektivno nije očekivati neke nove poteze", istakao je.

Ipak, smatra da promjene u regionu otvaraju mogućnosti za drugačije djelovanje bosanskohercegovačkih institucija.

Posebno je ukazao na promjene u Srbiji, povoljniju situaciju u Crnoj Gori i politički utjecaj hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u evropskim institucijama.

"Mi sad postajemo jedno izolirano ostrvo koje je antievropsko u samom srcu Evrope", upozorio je.

Govoreći o Plenkoviću, ocijenio je da bi njegova pozicija u Bruxellesu mogla biti značajna za Bosnu i Hercegovinu.

"Kad je u pitanju Bruxelles, može nam mnogo pomoći", naveo je Filandra.

Smatra i da je položaj hrvatskog političkog faktora u BiH nakon izbora za člana Predsjedništva povoljniji, što, prema njegovoj ocjeni, otvara mogućnosti koje su ranije možda bile zatvorene.

"Ove spoljne, po mom mišljenju, okolnosti idu na ruku nekim normalnim, pametnim i odgovornim domaćim ljudima ako ih bude u vlasti", rekao je.

Zaključio je da su regionalne okolnosti povoljnije, ali da će rezultati zavisiti od spremnosti domaćih političara da rade svoj posao.

"Samo se očekuje zapravo da neko počne da radi svoj posao", poručio je.

Globalne promjene: Kriza kapitalizma i mogućnost jačanja ljevice

Komentarišući pobjedu Luiza Inácija Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu, Filandra je ocijenio da bi period slabljenja ljevice u svijetu mogao biti pri kraju.

"Pa možda je period regresije ljevice u cijelom svijetu već na zalasku. Mislim da više dolazi vrijeme da se javi nešto što se zove, uslovno rečeno, autentična ljevica", kazao je.

Istakao je da, iako nema mnogo snažnih ljevičarskih političkih stranaka, postoje društveni pokreti usmjereni na socijalnu pravdu, jednakost i osnovna ljudska prava.

"Postoji ogroman prostor i za ljevičarsku ideju i ideologiju i političke snage", naveo je.

Prema njegovoj ocjeni, klasični kapitalizam nalazi se u dubokoj strukturnoj krizi, prije svega zbog rastućih socijalnih nejednakosti i koncentracije kapitala u rukama malog broja ljudi.

"On sam sebi zbog svoje nezajažljivosti, zbog stvaranja ogromnih socijalnih razlika, ogromne socijalne nepravde, zbog gomilanja kapitala u rukama vrlo malog broja ljudi u svim državama i svim nacijama, pa i na svjetskoj razini, zapravo pravi alternativu", rekao je.

Smatra da desničarske ideologije ne nude rješenje za postojeće probleme, posebno kada odgovornost za društvene teškoće prebacuju na migrante.

"To je apsolutno varka", ocijenio je Filandra.

Izrael i Netanyahu: "Taj kurs je dugoročno poguban"

Govoreći o političkoj situaciji u Izraelu i izborima koji su pokazali duboku podijeljenost društva, Filandra je kazao da budućnost izraelske politike u velikoj mjeri zavisi od odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema aktuelnom političkom kursu.

Posebno je ukazao na ulogu američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije.

Prema njegovoj ocjeni, Izrael se suočava s ozbiljnom političkom i ideološkom krizom.

"Kurs koji je trenutno zauzeo premijer Netanyahu po Izrael je dugoročno poguban i zapravo sve veći dijelovi društva postaju toga svjesni", rekao je.

Filandra smatra da politika stalnog sukobljavanja s okruženjem ne može dugoročno donijeti uspjeh.

"Vođenje permanentnog rata od strane militariziranog, apsolutno militariziranog stanovništva protiv cjelokupnog okruženja, jednostavno to niko u historiji nije uspio da okonča na uspješan način, a ne jedna zemlja koja ima osam do devet miliona ljudi", zaključio je Filandra.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.