Sanje Škuletić-Malagić, najbliža saradnica i šefica Kabineta ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edina Forte, u sukobu je interesa. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine po službenoj dužnosti pokrenula postupak protiv nje i donijela odluku, piše Faktor.
Dok Komisija u svojoj odluci jasno podvlači da je istovremeno sjedenje na dvije državne stolice školski primjer sukoba interesa "težak" 5.000 KM kazne, Škuletić-Malagić ponudila je svoju stranu priče. Ona tvrdi da kontrolisanje milionskih finansijskih planova i plaća u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) zapravo nije javna funkcija, već tek usputna proceduralna uloga.
Komisija na ovo odgovara citiranjem zakona koji ne mari za političke izgovore, ostavljajući Fortinoj saradnici rok od 15 dana da izabere koju će fotelju ipak morati napustiti.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine pokrenula je po službenoj dužnosti postupak zbog sumnje na povredu odredaba Zakona o sprečavanju sukoba interesa.
U odluci Komisija navodi da je Škuletić-Malagić, osim funkcije šefice Kabineta - savjetnice ministra komunikacija i prometa BiH, obavlja i funkciju članice, odnosno predsjedavajuće Vijeća Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Komisija u odluci navodi da je time počinila zabranjenu aktivnost iz člana 6. stav (1) Zakona.
Odlukom Komisije od 6. augusta ove godine predviđeno je i da joj se za utvrđenu povredu izrekne sankcija propisana članom 35. Zakona, dok se Škuletić-Malagić poziva da, u skladu sa zakonskim odredbama, podnese ostavku na drugu aktivnost u roku od 15 dana od prijema odluke.
Prema onome što Faktor saznaje, Škuletić-Malagić se odlukom obavezuje i da mora platiti kaznu u iznosu od 5.000 KM.
Šta je navela Škuletić-Malagić?
Komisija je u postupku izvršila uvid u njeno izjašnjenje od 24. februara 2026. godine, finansijski izvještaj, rješenje o imenovanju šefice Kabineta-savjetnice ministra, kao i odluku o imenovanju članova Vijeća BHANSA.
Prema obrazloženju Škuletić-Malagić, članstvo u Vijeću BHANSA-e ne predstavlja javnu funkciju u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Ona je navela da su rukovođenje poslovanjem, zastupanje i predstavljanje Agencije, kao i odgovornost za zakonitost poslovanja, povjereni direktoru, odnosno Upravi, dok Vijeće vrši nadzor nad radom Uprave.
Prema njenom tumačenju, predsjedavajuća Vijeća ima proceduralnu ulogu koja se odnosi na sazivanje i vođenje sjednica te potpisivanje akata Vijeća, ali nema izvršne i rukovodeće ovlasti nad poslovanjem Agencije.
Zbog toga, navodi se u njenom izjašnjenju, članstvo odnosno predsjedavanje Vijećem ne može biti kvalificirano kao druga javna funkcija.
Škuletić-Malagić se pozvala i na Zakon o BHANSA-i, navodeći da on predstavlja poseban zakon kojim je uređeno institucionalno predstavljanje Ministarstva u Vijeću Agencije, uključujući i ulogu predsjedavajuće.
Pozivanje na datum stupanja Zakona na snagu
Jedan od njenih argumenata odnosi se i na vremenski period u kojem je imenovana na funkciju u Vijeću BHANSA-e.
U izjašnjenju navodi da je dužnost predsjedavajuće Vijeća preuzela 11. maja 2023. godine, dok je Zakon o sprečavanju sukoba interesa stupio na snagu 23. marta 2024. godine, a njegova primjena počela 24. septembra 2024. godine.
Zbog toga smatra da se odredba koja propisuje obavezu podnošenja ostavke ne može primijeniti na situaciju koja je nastala prije stupanja Zakona na snagu, niti može imati retroaktivno dejstvo.
Također tvrdi da njeno angažovanje u Vijeću BHANSA-e nije predstavljalo privatni interes koji bi mogao utjecati na zakonitost, transparentnost, nepristrasnost i objektivnost u obavljanju funkcije šefice Kabineta.
