Institucije kulture ponovo su ignorisane i zanemarene od državnog nivoa vlasti - njihovo finansiranje ostaje neizvjesno nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo Prijedlog budžeta za ovu godinu u kojem je ovih sedam institucija izostavljeno. Upućen je i apel poslanicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da takav budžet ne podrže.
Zbog političkog nemara i opstrukcija institucije kulture mogle bi zarasti u korov. Ova umjetnička instalacija godinama upozorava do čega dovodi nerješavanje statusa sedam institucija. Ugroženo je bh. kulturno blago, a radnici su ponovo dovedeni u stanje strepnje i iščekivanja da li će uopšte dobiti naredne plate.
"Nas je osnovala država prije 80 godina. Ni od koga nismo tražili uvođenje novih stvari, želimo samo da se poštuje kontinuitet propisa, naš Ustav. Teško nam je ovo palo. Osjećamo se poniženo i osjećamo da smo žrtvovani za veće ciljeve. Boli izjava da je tu 21 hiljada državnih službenika, pa i mi smo državni službenici. Postoje naše porodice, naši životi", kaže Adisa Žero, v.d. direktorice Nacionalne i univerzitetske bibiloteke BiH.
Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke pojašnjavaju da je nada postojala nakon što je krajem prošle godine visoki predstavnik naložio Vijeću ministara da uputi zakon kojim bi se riješilo finansiranje ustanova kulture. Zbog toga poručuju da sada postoji krivična odgovornost članova Vijeća ministara BiH.
Zemаljski muzej BiH također je bitna institucija kulture. Muzej opstaje zahvaljujući vlastitim projektima i dijelom pomoći s federalnog nivoa. Pitanje je do kada će tako moći raditi?
"Slijedi period godine u kojem su prihodi od ulaznica I stručnih usluga znatno manji i to će se definitivno osjetiti. Mi sada imamo sredstva za dvije plate. Vremenom je sve ovo preraslo u političko pitanje, mi smo kolateralna šteta procesa i očito ne postoji niti volja niti želja da se problem riješi", ističe Ana Marić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH.
