Tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik Christian Schmidt tvrdi da u BiH "ne vidi opasnost od vojnog sukoba", ali ističe da je mir "krhak" i da postoji opasnost "političkih kriza". Također navodi da postoji miješanje susjednih država u unutrašnje poslove BiH, ali ocjenjuje da je "do sada službena politika iz Zagreba suzdržana".
Schmidtov intervju za njemački portal Schwäbische prenosimo u cijelosti:
Gospodine Schmidte, zbog vašeg mandata kao visokog predstavnika postoji nezadovoljstvo u dijelu javnosti, ponekad dobijate i prijetnje. Kako se nosite s tim?
- Lagao bih kad bih rekao da je to jednostavno. To traži mnogo snage. Ali sumnjam da to dolazi iz naroda - prije iz političkih krugova. Čak i u Banjoj Luci nemam nikakvih problema kada hodam ulicama i srećem ljude. Potencijal za lične uvrede i huškanje u politici ovdje je ogroman. Ne prolazi to sve nezapaženo, ali odlučio sam da se ne dam isprovocirati.
BiH se nalazi u dubokoj političkoj krizi. Iako rata više nema, u Vijeću sigurnosti UN-a i dalje se govori o ugroženom miru. Koliko je mir zapravo stabilan?
- Trenutno ne vidim opasnost od vojnog sukoba - i zato što danas ima mnogo manje oružja nego u vrijeme Jugoslavije. Jugoslovenska armija bila je jedna od najnaoružanijih u Evropi. Postoji potencijal za krize, ali prije političke nego nasilne prirode. Ipak, ovdje je površina ispod koje sve ključa tanja nego drugdje u Evropi; retorika ili pojedinačni potezi brže eskaliraju. Rat je daleko, ali procjena Vijeća sigurnosti je tačna: mir je krhak.
Koji su uzroci tog nestabilnog mira o kojem stručnjaci govore?
- Nobelovac Ivo Andrić, jedan od najboljih poznavalaca regije, rekao je: “Tamo gdje logika prestaje, počinje Bosna”. Ne možete to u potpunosti razumjeti srednjoevropskom racionalnošću, zato je teško odgovoriti gdje su korijeni krize. Uglavnom su to osjećaji i percepcije. Ne postoji realan ekonomski interes zbog kojeg bi jedna grupa bila objektivno u goroj poziciji od druge - ali se takvi narativi politički koriste. Izazov je i diskriminacija manjina.
Mislite li na tri konstitutivna naroda - Bošnjake, Hrvate i Srbe - koji određuju politiku u entitetima?
- To je jedan od najvećih izazova Dejtonske ustavne strukture: multietnički definisano društvo. Od toga napraviti funkcionalnu državu veliki je, još uvijek neriješen, zadatak. Moj posao kao visokog predstavnika je da zatvaram rupe koje cure.
Koje rupe?
- Osnovna karakteristika ovdašnje politike je međusobna sumnja. Neprestano se radi o tome da neka etnička grupa spriječi navodnu štetu za sebe ili navodnu korist za drugu. Iz toga ne raste kultura kompromisa, koja je neophodna za demokratiju - posebno u BiH. Time se gubi pogled na cjelinu, a upravo tu moram djelovati.
Etnička fragmentacija je zapisana u Dejtonu. Cijela država je organizirana po etničkim linijama. Kako se to može prevazići?
- Neka dejtonska obećanja su promašena, primjerice povratak izbjeglica: njih 70.000-90.000 još se nije vratilo. Etničko-teritorijalna podjela komplikuje mnogo toga. Zajedništvo među narodima oslabilo je od Titovog vremena. Zbog političkih narativa vidimo povratak etničkim identitetima. Mješoviti brakovi su rjeđi, a prije rata bili su normalni. Moramo jačati principe građanske države i demokratske vrijednosti. Umjesto toga, i dalje postoje škole s potpuno odvojenim nastavnim planovima - hrvatsko dijete uči drugačiju historiju od srpskog djeteta.
Država ima jako malo nadležnosti, entiteti i kantoni mnogo više. Postoje li mogućnosti da se više moći prenese na državni nivo?
- To bi bio nužan razvoj Dejtona, ali ga blokade sprečavaju. Za 2025. još uvijek nemamo državni budžet, jer se svi slažu da državnom nivou ne treba dati novac. Zbog toga su ključne institucije drastično potfinansirane, npr. Granična policija. Administracija je neefikasna, jer je sve praktično utrostručeno. Nije tačno da tri paralelne funkcije rade bolje od jedne. Uz to ide i masovno iseljavanje mladih.
Bivši predsjednik Rs-a Milorad Dodik više ne može obavljati funkciju, što je rezultat vaše odluke koju je potvrdio Ustavni sud. Kako vidite dalji razvoj situacije u Rs-u?
Moja odluka popunila je pravnu prazninu, a pravosuđe je postupilo. To pokazuje da su institucije BiH, posebno pravosuđe, bolje nego što im se pripisuje. Potrebno je shvatiti da procesi na Balkanu traju. Kada vidim da se prostor za djelovanje gospodina Dodika sve više sužava i da se njegova stranka bori oko nasljednika, optimističan sam. Ne vidim ga više kao ključnu figuru.
