Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, iznenađujuće je najavio svoje povlačenje, piše njemački Süddeutsche Zeitung.
Christian Schmidt, koji od 2021. godine nadgleda postdejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine, „teška srca“ napušta funkciju – vjerovatno pod pritiskom administracije Donalda Trumpa. Političku klimu u zemlji smatra sve opasnijom.
Intervju vodio Tobias Zick
On vodi instituciju koja odavno nije trebala postojati: Ured visokog predstavnika, poznat kao OHR, zamišljen je kao privremeno rješenje. Njegov zadatak je nadzor nad provođenjem postdejtonskog poretka, uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik ima izuzetno široke ovlasti – može nametati zakone, pa čak i smjenjivati izabrane političare. Funkciju od augusta 2021. godine obavlja političar CSU-a Christian Schmidt, uz stalne kritike i napade iz različitih pravaca. Početkom ove sedmice Schmidt je iznenada najavio povlačenje – očigledno pod pritiskom Trumpove administracije. Pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorio je na „postepenu demontažu državnih institucija“ i ponovno jačanje huškačke retorike.
Otkako ste prije gotovo pet godina preuzeli funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, bili ste pod pritiskom gotovo sa svih strana. Moglo bi se reći da ste navikli na probleme. Zašto baš sada napuštate funkciju?
SCHMIDT: Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, već i na same dejtonske strukture. Bilo mi je važno osigurati da sama institucija opstane. Ukidanje OHR-a prije nego što se ispune postavljeni ciljevi – a oni su, nažalost, do sada samo djelimično ostvareni – značilo bi dovođenje u pitanje kompletnog Dejtonskog sporazuma, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. To bi bilo neodgovorno u trenutku kada rastu secesionističke izjave iz Rs.
Zar upravo zbog toga ne biste trebali ostati na funkciji?
SCHMIDT: Za to bi bile potrebne drugačije okolnosti. Znate li ko je prvi upotrijebio taj izraz? Walter Scheel, kada se 1979. godine nije ponovo kandidovao za predsjednika Njemačke jer više nije imao dovoljnu podršku. Zaista odlazim teška srca. Kada sam se ove srijede poslijepodne iz Njujorka, sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, vratio u Sarajevo, bio je to veoma emotivan trenutak sa mojim saradnicima.
Amerikanci su navodno izvršili snažan pritisak da budete uklonjeni s funkcije. Jeste li očekivali veću podršku iz Brisela i Berlina?
SCHMIDT: Podrška je postojala. I London se snažno zalagao za očuvanje OHR-a i pružao mi ličnu podršku. Velika podrška dolazila je i iz Rima te drugih prijestolnica. Međutim, vođene su određene rasprave iza kulisa u kojima nisam učestvovao, samo sam čuo da su bile veoma intenzivne.
U obraćanju Vijeću sigurnosti upozorili ste na zabrinjavajući razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.
SCHMIDT: Pojedini političari ovdje pogrešno prikazuju situaciju kao svojevrsni „sukob civilizacija“, kao da se suprotstavljene etničke grupe sukobljavaju. Šire se tvrdnje da je islamska zajednica potpuno naklonjena Iranu, što nije tačno. Muslimansko stanovništvo se vrijeđa najgorim mogućim izrazima. Tako stvorena atmosfera koristi se za opravdavanje otcjepljenja Rs.
Nije samo srpska strana pokazivala destruktivno ponašanje.
SCHMIDT: Tačno. U Domu naroda više puta su Hrvati i Srbi zajedno blokirali kvorum i time spriječili usvajanje zakona. Također, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje je tražilo Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To bi bio ozbiljan korak unazad za zemlju.
Napadi na državne institucije se pojačavaju, a SAD očigledno žele što prije ukinuti OHR, baš kao što to Kremlj dugo zagovara. Prijeti li ovoj krhkoj državi raspad?
