Dio koji je izazvao žestoke proteste ne samo u BiH, a tiče se praga od 3 posto za izbor u Dom naroda Parlamenta entiteta F BiH, za sada, "ostavio je po strani".
Visoki predstavnik Christan Schmidt "prelomio" je.
Kako je za Politicki.ba potvrđeno, nametnut će samo dio planirane odluke - onak koji se tiče detaljnih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Dio koji je izazvao žestoke proteste ne samo u BiH, a tiče se praga od 3 posto za izbor u Dom naroda Parlamenta entiteta F BiH, za sada, "ostavio je po strani".
Prema više nezavisnih izvora, visoki se predstavnik dugo kolebao.
Suočen s upozorenjima da bi postavljanje praga za izbor delegata u entitetski Dom naroda, ali i neujednačeno tretiranje popisa iz 1991. i 2013. izazvalo "više štete nego koristi", odlučio je da u ovom "turnusu" nametne samo izmjene Izbornog zakona BiH.
Ipak, neki od sagovornika Politicki.ba upozoravaju i da je moguće da - u zadnjem momentu - Schmidt iskoristi Bonske ovlasti da "popegla" sporni dio odluke.
Neki su nam rekli da bi, u takvoj situaciji, postojao prag za izbor delegata u Dom naroda većeg bh. entiteta, ali bi on, umjesto 3, bio 1, odnosno 1,5 posto.
Kada je u pitanju koja će se godina poštivati za popunu ovog doma, ali i formiranje Vlade entiteta F BiH, odredbe o tome u nacrtu odluke od 19. jula mogle bi tek izazvati žestoke reakcije u Sarajevu.
Dom naroda, naime, formirao bi se po popisu iz 2013.
Vlada Federacije BiH, međutim, konstituirala bi se na temeljima popisa iz 1991. godine.
To bi bio neoboriv argument svima da se radi o smišljenoj diskriminaciji Bošnjaka, jer bi po popisu iz 2013. u Vladi bilo (najmanje) 10 bošnjačkih ministara.
Ipak, većina naših sagovornika, a bilo ih je i za naše iskustvo iznenađujuće puno, tvrdi da Schmidt neće nametnuti odluku kakva je procurila u javnost, već će je manje ili više promijeniti i "ublažiti".
Promjene Izbornog zakona koje namjerava nametnuti visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa.
One, između ostalog, donose veće i oštrije kazne za sve koji ne budu poštivali Izborni zakon BiH.
Uvodi se kazna od do 30.000 KM, Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske lise ukloni osoba koja je lično odgovorna za kršenja, da se iz izbora isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH...
Izmjene Izbornog zakona BiH su i po nacrtu odluke od 19. jula bile skoro 99 posto odluke visokog predstavnika da iskoristi Bonske ovlasti.
Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon štampanja u Službenim novinama Bosne i Heregovine "šta god od toga bude prvo", piše u odluci.
Očekuje se da bi Christian Schmid odluku o četvrtom po redu posezanju za Bonskim ovlastima za godinu dana od kako je na mjestu visokog predstavnika, mogao objaviti danas.
