Elektronsko brojanje glasova, skeniranje otisaka, video nadzor, lažne liste i birački odbori, neuralgične su tačke u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, na čije se izmjene više ne može čekati. Ultimatum, koji je vlastima BiH dao visoki predstavnik Christian Schmidt, ističe za nekoliko dana, pa će tako godine i godine pregovaranja morati stati u nekoliko dana. U suprotnom, izmjene će bit će nametnute.
"Svi smo svjedoci raznoraznih manipulacija i mahinacija i raznih "rupa" u postojećem Izbornom zakonu. Ukoliko mi dobijamo vlast koja nije izraz volje naroda, već je izraz volje biračkih odbora, raznih ucjena i kupovine glasova, onda ne možemo govoriti o tome da mi imamo legitimnu vlast", kaže politički analitičar iz Banje Luke Velizar Antić, postavljajući pitanje zašto političke partije na vlasti nisu prethodnih godina usvojile ove izmjene. "Odgovor na ovo pitanje je vrlo prost. Upravo partije, koje su na vlasti, imaju najviše koristi od muljanja i mahinacija zahvaljujući postojećim pravilima igre", kaže Antić.
Lov u mutnom kroz Izborni zakon
Izborni zakon BiH je tema oko koje se lome politička koplja već godinama. Ovaj zakon je kamen spoticanja i u proteklim izbornim ciklusima u BiH, zbog čega je vlada Federacije koju je vodila SDA, imala mandat dva izborna ciklusa odnosno osam godina. To je prekinuo upravo Schmidt u izbornoj noći na Općim izborima prošle godine, a sudeći prema raspoloženju u strankama koje su na vlasti, sličan scenario čeka ih i ove godine, piše Deutsche Welle.
Jedan od razloga za to svakako je politički stav iz Banje Luke, gdje ne priznaju Schmidt za visokog predstavnika kao i odluke koje donosi, što je definirano i zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini sredinom godine. Tako delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević (SNSD) kaže da je Schmidt i dalje dio problema u BiH, te da on nema legitimitet da institucijama bilo šta nameće. "U BiH odluke mogu da donose isključivo predstavnici građana u parlamentima i drugim institucijama, a pritisak na predstavnike građana u parlamentima mogu da vrše isključivo građani", rekao je Kovačević.
Sa druge strane, koalicioni partneri SNSD-a u entitetu Federacija BiH ne misle tako. Stranke "Trojke", koje su nakon Schmidtovih izmjena Izbornog zakona i osam godina vlade SDA preuzele vlast u ovom entitetu ali i na državnom nivou, podržavaju Izmjene zakona ali i Schmidtova rješenja. SDP BiH, Narod i Pravda i Naša stranka smatraju da će to dovesti do transparentnog izbornog procesa.
Tehnički nemoguće sprovesti izmjene zakona
"Tehničke izmjene izbornog zakona u smislu jačanja integriteta i izbornog procesa tema su kojoj se visoki predstavnik vraća iznova i iznova. Bilo bi izuzetno važno da Parlament BiH usvoji paket koji će implementirati nove tehnologije i osigurati pošten izborni proces. U tom smislu svaka podrška i insistiranje međunarodne zajednice mogu biti značajan podsticaj da se konačno građanima isporuče rješenja, koja se već godinama najavljuju", poručuje Trojka u zajedničkom saopćenju, pozivajući koalicione partnere da mora doći kraj nerazumnim blokadama.
Trojka poziva i svoje predstavnike u Parlamentu da iniciraju izmjene Izbornog zakona ali je pitanje koliko je to sprovodivo u ovako kratkom roku. Saša Magazinović (SDP) nije optimista po tom pitanju. "U ovom trenutku mislim da je izvjesnije, ako će paket integriteta postati dio našeg zakonodavnog sistema, da to uradi on (Schmidt), jer se taj proces teško može završiti kroz institucije. Tehnički je to nemoguće uraditi", rekao je Magazinović za N1.
A zakon je spreman, potvrđeno je za DW iz diplomatskih izvora u BiH. Ultimatum koji je postavljen, samo je nastavak pokušaja pronalaženja rješenje ali i završetak te faze, ukoliko dogovor ne bude postignut, nakon što su svi pokušaji međunarodne medijacije u ranijim pregovorima propali.
Zakon spreman
