Osim već učestalih problema, koji se spominju u svakom izvještaju, on se osvrnuo i na pitanja trećeg entiteta, secesionizma i državne imovine.
Christian Schmidt, visoki predstavnik pripremio je izvještaj o BiH, koji će biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja će se održati 12. maja. Izvještaj obuhvata period od 16. oktobra prošle godine do 15. aprila ove godine.
Osim već učestalih problema, koji se spominju u svakom izvještaju, on se osvrnuo i na pitanja trećeg entiteta, secesionizma i državne imovine.
Bez napretka ka EU
Na samom početku izvještaja visoki predstavnik sigurnosnu situaciju u BiH ocjenjuje kao stabilnu, ali krhku te naglašava ulogu snaga EUFOR-a.
Naveo je da je politika međunarodne zajednice u proteklom periodu bila usmjerena na to da odgovornost preuzmu domaći politički akteri, koji nisu napustili svoje ranije stavove i uključili se u konstruktivan dijalog.
Istakao je da nema napretka na putu BiH ka EU, niti u pogledu rješavanja državne imovine, što je kako je naveo, velika prepreka ekonomskom razvoju.
- Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine u javno-razvojne svrhe hitno potrebno.
Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne vlasti spremne da ignorišu zakon nije održiva - naglasio je te dodao da je Federacija BiH najveća žrtva što nema rješenja koje bi zadovoljilo principe koje je utvrdio Ustavni sud BiH.
Osvrnuo se i na blokade na državnom nivou vlasti, tačnije u Domu naroda PSBiH, gdje su SNSD i HDZ BiH rušili kvorum za održavanje sjednica, zbog čega su na čekanju zakoni koje je ranije usvojio Predstavnički dom PSBiH.
Dodikova retorika
Kaže da rukovodstvo entiteta Rs i dalje osporava teritorijalni integritet BiH te da i dalje koriste retoriku konfrontacije prema Bošnjacima.
Schmidt smatra da se blokade koriste da bi se nadležnosti prenijele na niže nivoe vlasti s ciljem pokazivanja da BiH nije održiva država.
On je kazao i da zvaničnici Rs i dalje ne žele imenovati sudije u Ustavni sud BiH te odbacuju njegove odluke, što dovodi u pitanje spremnost na djelovanje u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir.
Dalje dodaje da je protekli period obilježilo prividno deeskaliranje vlasti u Rs
- Vanredni izbori za predsjednika Rs i dva ponovna imenovanja Vlade Save Minića, dok je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, nastavio da vrši de facto političku vlast i utiče na djelovanje Vlade Rs.
Također je zabilježen povećan angažman s međunarodnim akterima na različitim nivoima i kroz formalne i neformalne kanale - istakao je.
Govoreći o Dodikovoj retorici protiv Bošnjaka, kazao je da je to dio njegove šire političke strategije delegitimizacije Bošnjaka, uz prikazivanje BiH kao nemoguće države.
Naveo je pet ključnih elemenata izjava Dodika, a to je da se islamiziraju srpska područja, etnička propaganda zasnovana na ratnim narativima, politička delegitimizacija Bošnjaka, prikazivanja Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje te tvrdnje da je BiH propala država.
Posebno se osvrnuo na izjave Milorada Dodika iz Donje Gradinje prošlog mjeseca, kao dokaz povratka eksplicitnih secesionističkih narativa. Podsjetimo, Dodik je tada situaciju u Rs-u prikazao kao privremenu fazu ka trajnom državnom savezu sa Srbijom.
- Opisivanje secesije kao moralnog i sigurnosnog imperativa, zajedno s čestim pozivanjem na "jedan ujedinjeni srpski narod", naglašava nastojanje da se delegitimiše država Bosna i Hercegovina i prikaže kao inherentna prijetnja srpskom narodu.
Ako se ovaj pravac nastavi, to bi ukazivalo da politički zastoj u BiH nadilazi politička ili pravna pitanja - napisao je Schmidt.
Istakao je i da je nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta otkrila osjetljivost napada na ustavni poredak i pokušaje daljnje podjele BiH po etničkim linijama te da se sve to radi pod izgovorom da je BiH prostor sukoba civilizacija, gdje je kršćanstvo navodno bilo pod napadom radikalnom islama.
Poručio je da se takvim izjavama pokušava uništiti multietnički karakter BiH i persepktiva pomirenja.
Visoki predstavnik u BiH se osvrnuo i na činjenicu da je u Banjoj Luci otvoren Mađarski centar za borbu protiv terorizma, kao rezultat saradnje MUP-a Rs i mađarskih vlasti. On podsjeća da je osnivanje zasnovano na dva memoranduma nastala u periodu kada je postojao nalog za hapšenje visokih zvaničnika Rs.
U izvještaju se ističe da entiteti mogu zaključivati sporazume sa državama, ali da je za takvo nešto potrebna saglasnost Parlamentarne skupštine BiH.
Visoki predstavnik je podsjetio i da su pojedine odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs proglašene neustavnim.
Kontrola institucija
Što se tiče prijevremenih izbora za predsjednika RS, Šmit je kazao da su pokazale slabosti u pitanju integriteta izbora.
Kazao je da se pokazalo kroz identifikaciju biraka, lažno predstavljanje i glasanje bez važećih dokumenata, zbog čega su se ponavljali izbori na brojnim biračkim mjestima.
Smatra i da podrška vlasti BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH nije dovoljna.
Schmidt vidi kao veliki problem to što su političke elite fokusirane na kontrolu institucija, a ne na reformski proces. Zbog toga smatra i da je korupcija duboko ukorijenjena.
Kazao je da SNSD-ov ministar finansija Srđan Amidžić u funkciji predsjedavajućeg UO BiH nije sazvao nijednu redovnu sjednicu i da Rs već tri godine blokira usklađivanje koeficijenata raspodjele indirektnih poreza, a šteta za FBiH je oko 120 miliona KM.
Podsjetio je da i dalje nisu rješena pitanja institucija od kulturnog značaja, kao i BHRT-a, zbog čega su u velikim finansijskim problemima.
