Granica duga više od 1.300 kilometara, koja prolazi kroz šumska i močvarna područja, ulaskom Finske u NATO postala je najduža kopnena linija dodira Saveza s Rusijom.
Finska, kao nova članica NATO-a, sve češće se posmatra kao svojevrsni pokazatelj vojnih namjera Moskve prema Zapadu, a najnovije satelitske analize ukazuju na pojačane ruske aktivnosti u blizini granice između dvije zemlje.
Granica duga više od 1.300 kilometara, koja prolazi kroz šumska i močvarna područja, ulaskom Finske u NATO postala je najduža kopnena linija dodira Saveza s Rusijom.
Finska javna televizija Yle redovno prati satelitske snimke ruskih vojnih objekata, a krajem januara objavljena analiza otkrila je obnovu nekada zapuštenih sovjetskih garnizona. Među njima je i baza u Petrozavodsku, glavnom gradu Republike Karelije, smještenom oko 175 kilometara od finske granice, gdje se već nalaze zračna baza i skladišta vojne opreme.
Na području gradske četvrti Rybka iskrčene su velike šumske površine, a uočene su i desetine vojnih vozila. Vojni analitičar Marko Eklund za Yle je izjavio da građevinski radovi ukazuju na pripreme objekata za stalnu upotrebu. Prema njegovim procjenama, baza bi mogla služiti za smještaj novog 44. armijskog korpusa, koji bi brojao oko 15.000 vojnika.
Radovi se nastavljaju i u vojnom kompleksu Kandalakša, dok satelitski snimci pokazuju i širenje garnizona Luptsche-Savino, smještenog stotinjak kilometara od finske granice, u blizini poluotoka Kola. Tamo je izgrađeno nekoliko novih objekata, za koje se vjeruje da su namijenjeni novoj artiljerijskoj brigadi i dijelovima inženjerijske brigade, s oko 2.000 vojnika.
Ova dešavanja zabilježio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji navodi da Rusija gradi vojnu infrastrukturu uz finsku granicu kao dio šire vojne ekspanzije, s ciljem pripreme za mogući budući sukob s NATO-om. Takvi potezi uklapaju se u reorganizaciju ruskih oružanih snaga iz 2024. godine, kada je Zapadni vojni okrug podijeljen na Moskovski i Lenjingradski, obuhvatajući regije koje graniče sa zemljama NATO-a.
Uprkos tome, finska vojna obavještajna služba u najnovijem izvještaju ističe da ne postoji neposredna vojna prijetnja Finskoj. Kako navode, reforme u ruskoj vojsci zasad nisu dovele do značajnog jačanja ruskih vojnih sposobnosti u blizini finske granice, s obzirom na to da je većina ruskih snaga angažirana u Ukrajini.
Ipak, u izvještaju se upozorava da će se, po završetku rata u Ukrajini, Finska vjerovatno naći među glavnim pravcima daljnjeg razvoja ruskih oružanih snaga. Poseban strateški značaj ima sjeverni dio granice, jer kopneni pojas u tom području povezuje poluotok Kola, gdje je stacionirana ruska Sjeverna flota, s ostatkom zemlje.
Jačanje vojne infrastrukture uslijedilo je nakon ulaska Finske u NATO 2023. godine, što je Moskva dočekala oštrom retorikom. Ruski zvaničnici od tada sve češće koriste prijeteće izjave, dok finske vlasti upozoravaju i na elemente hibridnog ratovanja, uključujući dezinformacije, špijunažu i moguće sabotaže kritične infrastrukture.
Prema procjenama finske obavještajne službe, Rusija nastoji destabilizirati Zapad kombinacijom političkog pritiska, propagande i prikrivenih operacija, ali se ocjenjuje da Finska trenutno nije primarna meta za direktne sabotažne akcije.
