Nepridruživanje sankcijama država zapadnog Balkana protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu ne znači neutralnost, već podršku Rusiji, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa specijalni izaslanik njemačke Vlade za zapadni Balkan Manuel Sarrazin.
Sarrazin je na tu dužnost, koja nije postojala u ranijim njemačkim vladama, stupio sredinom februara ove godine. Član je njemačke stranke Zelenih a član Bundestaga bio je 13 godina, do 2021. godine.
Inače, Sarrazin je peti zapadni izaslanik za zapadni Balkan pored izaslanika Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka, predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, posebnog izaslanika Velike Britanije Stuarta Peacha i američkog Gabriela Escobara.
Fokus na Bosnu i Hercegovinu
Na pitanje kako vidi situaciju u Bosni i Hercegovini, u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i tenzija zbog toga što entitet Republika Srpska preuzima nadležnosti države BiH, Sarrazin je odgovorio:
"Posjeta njemačke ministarke vanjskih poslova Annalene Baerbock Bosni i Hercegovini (mart ove godine) pokazala je da njemačka Vlada ima snažan fokus na BiH. Zbog ruskog rata u Ukrajini, Njemačka i EU će posvetiti dodatnu pažnju dešavanjima u Bosni i Hercegovini."
Kako je naveo, njemačka Vlada je svjesna da mnogo ljudi u Bosni i Hercegovini sada posebno traži veći angažman i posvećenost Njemačke bezbjednosti u regionu.
Nova Vlada Njemačke pozvala je u decembru prošle godine Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku, zbog povlačenja Republike Srpske iz oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema BiH. Dodik je od jeseni prošle godine počeo kampanju u cilju osnivanja entitetskih institucija što su oštro osudile EU i Sjedinjene Američke Države, smatrajući to neustavnim prenosom nadležnosti.
Američko Ministarstvo finansija je 5. januara objavilo proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojom je obuhvaćen i Dodik.
Značaj usklađivanja sa EU
Komentarišući činjenicu da su reakcije Prištine i Beograda oprečne i u slučaju aktuelnih dešavanja, te da je Srbija protiv sankcija Rusiji, dok im se Priština pridružila, Sarrazin je kazao da je usklađivanje zemalja zapadnog Balkana sa EU po ovom pitanju od ključnog značaja.
"U spoljnopolitičkom okruženju kakvo je sada, država ne može da bude uspješna tako što će da "petlja" ili da igra rulet. Situacija je sada drugačija nego što je bila ranije. Ali, ujedno ovo je dobra situacija da se objasni jasniji kurs prema domaćoj publici", rekao je Sarrazin.
Prema njegovim riječima, u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine, Evropa mora da ostane ujedinjena.
"Upravo zbog toga je spoljnopolitičko usklađivanje zemalja zapadnog Balkana sa EU po ovom pitanju od ključnog značaja, a to usklađivanje podrazumijeva i pridruživanje sankcijama. Pozdravljamo što je većina zemalja zapadnog Balkana to već učinila ali očekujemo da to učini i Srbija. Nije moguće stajati po strani po ovom pitanju. Nepridruživanje sankcijama ne znači neutralnost, već znači podršku Rusiji", naglasio je Sarrazin.
Srbija je nakon ruske invazije na Ukrajinu saopštila da pruža punu podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, ne pominjući ruski napad na Ukrajinu ali je odbila da uvede sankcije Rusiji što od nje traži Evropska unija.
Po pitanju Kosova Sarrazin je u ranijem intervjuu početkom marta rekao da se podrazumijeva zalaganje Njemačke da država koju priznaju bude zastupljena u međunarodnim organizacijama.
