Sanel Kajan: Sistematska diskriminacija Bošnjaka u Stocu mora biti javno razotkrivena

politicki.ba

Zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu Federacije BiH uputio niz pitanja gradskoj upravi Stoca i optužio lokalne vlasti za ignorisanje zakonskih obaveza i diskriminaciju.

Zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je novo zastupničko pitanje gradskoj upravi Stoca, gradonačelniku Stjepanu Boškoviću i predsjedniku Gradskog vijeća Edimu Šatoru, tražeći odgovore o nacionalnoj strukturi zaposlenih i mogućim oblicima diskriminacije u javnim ustanovama tog grada.

U dopisu, dostavljenom Parlamentu Federacije BiH i objavljenom 12. novembra 2025. godine, Kajan se pozvao na Ustav Federacije BiH, Zakon o principima lokalne samouprave, Zakon o slobodi pristupa informacijama, Statut Grada Stoca i Poslovnik Predstavničkog doma FBiH.

On je od gradskih vlasti zatražio da se izjasne o nizu pitanja koja se tiču nacionalne zastupljenosti, transparentnosti i poštivanja zakona. Kajan je, između ostalog, pitao:

  • da li je tačno da je u Gradskoj upravi Stoca zaposleno 82 osobe, od čega 76 Hrvata (93%) i svega 6 Bošnjaka (7%), te da među zaposlenim Bošnjacima nema nijednog pomoćnika gradonačelnika;

  • da li su u javnim ustanovama „Radimlja“, „Centar za kulturu i sport“, Komunalnom preduzeću, Centru za socijalni rad i Domu zdravlja svi zaposleni Hrvati;


  • da li u dječijem vrtiću Stoca, gdje su zaposleni uglavnom Hrvati, djeca obilježavaju samo Božić i Uskrs, ali ne i Bajram;

  • te da li ukupno u javnom sektoru Stoca radi 258 zaposlenih, od čega 249 Hrvata (96,51%) i 9 Bošnjaka (3,49%).

Kajan je tražio pojašnjenja zašto u navedenim ustanovama nema Bošnjaka na rukovodećim pozicijama, te kako gradske vlasti objašnjavaju činjenicu da Stolac danas nema nijednu mjesnu zajednicu s većinskim bošnjačkim stanovništvom, iako ih je prije rata bilo devet.


U nastavku pitanja, Kajan je zatražio i obrazloženja zašto su na zgradama javnih preduzeća istaknute zastave koje nisu obilježja države Bosne i Hercegovine, zašto se sjednice Gradskog vijeća ne prenose javno, te zbog čega gradske vlasti šute o nezakonitom odlaganju smeća i iskopavanju šljunka u koritu rijeke Bregave.

U obrazloženju svog dopisa, Kajan je naglasio da je do sada uputio više od pedeset zastupničkih pitanja gradskoj upravi i gradonačelniku Boškoviću, ali nije dobio nijedan odgovor.

„Uprkos zakonskoj obavezi da odgovore, do danas nisam dobio nijedan odgovor. Zbog toga sam primoran ponovo neka od tih pitanja staviti u fokus javnosti i zatražiti od lokalne vlasti da se jasno očituje, te potvrdi ili opovrgne tvrdnje Bošnjaka Stoca o sistemskoj diskriminaciji“, naveo je Kajan.

On je dodao da očekuje jasne i konkretne odgovore, te upozorio da će, ukoliko njegovi zahtjevi ponovo budu ignorisani, zatražiti od nadležnih službi Parlamenta Federacije BiH da pokrenu postupak sankcionisanja onih koji izbjegavaju svoje zakonske obaveze.

Kajan je svoj dopis potpisao u Sarajevu, 12. novembra 2025. godine, i ponovio da je „šutnja pred institucijama jednaka šutnji pred narodom“.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.