Američki zvaničnici upozorili su nekoliko bliskoistočnih zemalja i regionalnih saveznika da se pripreme za moguću obnovu vojnih akcija protiv Irana nakon izbora u SAD-u koji su zakazani za 3. novembar.
Prema riječima dvojice diplomata upoznatih s porukama Vašingtona, saveznicima je rečeno i da računaju na mogućnost iranske odmazde. Diplomati su govorili anonimno jer nisu ovlašteni komentarisati osjetljiva upozorenja koja su prenijeli američki diplomatski i odbrambeni zvaničnici.
Oni su naglasili da predsjednik Donald Trump nije donio konačnu odluku o novim udarima na Iran. Trump, međutim, više puta je rekao da razmatra naredbu o novoj vojnoj akciji nakon ključnih izbora 3. novembra u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je u srijedu u objavi na X-u da Teheran “i dalje daje priliku diplomatiji da uspije” i da s posrednicima razmatra ideje koje je Teheran uvrstio u prijedlog iznesen prošlog mjeseca. Trump je taj prijedlog odmah odbacio, ali Iranci i dalje žele da on bude osnova za povratak primirju.
U međuvremenu je Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata izdalo saopćenje u kojem poziva strane da “pokažu mudrost i traže političko rješenje kako bi se smirile tenzije” i spriječio povratak operacijama punog obima u ratu koji je počeo krajem februara.
SAD je regionalnim saveznicima rekao da bi nova runda vojne akcije mogla trajati nekoliko dana, ali regionalni zvaničnici se pripremaju na to da će Iran i grupe koje podržava uzvratiti, što bi moglo dovesti do sukoba koji bi trajao i duže, rekli su diplomate.
Američki zvaničnici su saveznike također pozvali da poduzmu mjere predostrožnosti jer očekuju da će iranski odgovor uključivati napade na energetska postrojenja i drugu ključnu infrastrukturu.
Iako SAD nije napao Iran od početka septembra, situacija na Bliskom istoku postala je složenija.
Sukob se proširio, a hutski pobunjenici koje podržava Iran napadaju naftnu infrastrukturu i aerodrome Saudijske Arabije. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odgovorila je smrtonosnim napadima na teritoriju pod kontrolom Huta u Jemenu.
The Wall Street Journal je ranije izvijestio da su zalivske zemlje obaviještene da budu spremne na moguću eskalaciju od strane SAD-a.
Nije jasno koliko brzo nakon izbora bi američka vojska bila spremna za mogući nastavak napada.
Pentagon je krajem prošlog mjeseca iz San Diega u Perzijski zaliv uputio nosač aviona USS Theodore Roosevelt zajedno s nizom amfibijskih desantnih brodova s marincima, ukupno oko 9.000 vojnika, kako bi ojačao američke snage u regionu.
Tada je jedan američki zvaničnik rekao da bi to raspoređivanje moglo dovesti do neuobičajeno velikog prisustva mornarice u regionu, s više od 20.000 mornara i marinaca te stotinama letjelica, što se u posljednje dvije decenije dogodilo tek nekoliko puta. Mornarica je u aprilu imala tri udarne grupe nosača aviona na Bliskom istoku, prvi put od 2003. godine.
Trump, koji je posljednjih sedmica usmjeren na kampanju za republikance uoči izbora 3. novembra, izbjegava reći šta planira dalje s Iranom.
Rat se pokazao kao veliki teret za republikanske kandidate dok se obraćaju biračima koji su umorni od rasta cijena benzina. To je posljedica rata koja je podigla troškove u gotovo svim sektorima globalne ekonomije.
Troškovi rata s Iranom za američke poreske obveznike narasli su na 47,1 milijardu dolara, prema najnovijoj procjeni koju je Pentagon dostavio Kongresu.
Tokom kampanje za republikance Trump je stalno uvjeravao birače da je kraj rata blizu, ali je istovremeno prijetio da bi nova runda bombardovanja mogla uslijediti nakon izbora.
Na predizbornom skupu u Lubbocku u Teksasu u utorak Trump je rekao da bi konačan kraj sukoba koji traje osam mjeseci mogao doći “za nekoliko sedmica, ako nemate ništa protiv”.
“Neko me ranije pitao kada će se završiti rat u Iranu”, rekao je Trump ranije u istom obraćanju. “Rekao sam: ‘Kad god ja to poželim.’ Bit će to vrlo brzo, ali mora se završiti kako treba, s potpunom i konačnom... potpunom izjavom da nikada neće imati nuklearno oružje.”
Trump možda razmatra akciju nakon izbora, ali u regionu strahuju da bi Teheran mogao povući neki provokativan potez i prije toga, posebno ako procijeni da je američka akcija neposredna, rekao je Jonathan Schanzer, izvršni direktor Fondacije za odbranu demokratija (Foundation for Defense of Democracies), jastrebovskog think-tanka iz Vašingtona.
“Zašto bi čekali da ovdje prođu izbori... ako bi mogli prvi krenuti i možda steći prednost?”, rekao je.
