Nikada u svojoj historiji Sjedinjene Države nisu raspisale toliku nagradu za nečiju glavu. Nicolás Maduro Moros, predsjednik Venecuele, tražen je zbog narkoterorizma, uvoza kokaina i učešća u zavjeri radi krijumčarenja narkotika i oružja. Smeđe oči, crna kosa, visok 190 cm, rođen 23. novembra 1962. godine. Nagrada za informacije koje vode do njegovog hapšenja ili osude iznosi 50 miliona dolara (gotovo 43 miliona eura), navodi se na stranicama američkog State Departmenta.
Ova odluka predstavlja najveću javno poznatu ucjenu na glavu koju su SAD ikada raspisale za jednog političkog vođu, nadmašujući ranije nagrade od 25 miliona dolara ponuđene za Osamu bin Ladena, bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina i vođu Islamske države Abu Bakra al-Baghdadija.
Plakat sa Madurovim likom i nagradom, objavljen početkom avgusta, ne pominje njegovu političku karijeru, ne opisuje ga kao diktatora niti kao arhitektu prevare na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima. Umjesto toga, američke vlasti ga traže jer je, kako tvrdi Bijela kuća, vođa Kartela Sunca, narkoterorističke mreže koja se navodno proteže do samog vrha čavičkog režima i povezuje ga sa moćnim kriminalnim grupama u Meksiku i Kolumbiji, piše Elías Camhaji u španskom El Paísu.
„Ako tražite mafijaša, tražite negdje drugo“, rekao je venecuelanski lider na konferenciji za novinare prošlog ponedjeljka, dodajući da je spreman proglasiti ratno stanje u slučaju agresije. Dan kasnije, administracija Donalda Trampa objavila je da je izvršila „smrtonosni napad“ na brod iz Venecuele koji je navodno prevozio ilegalne narkotike. U operaciji je poginulo jedanaest osoba. Madurova vlada tvrdi da je snimak uništenja broda „vrlo vjerovatno stvoren veštačkom inteligencijom“. Bilo kako bilo, incident predstavlja najtežu eskalaciju napetosti između dvije zemlje u skorije vrijeme.
Potraga za tzv. Kartelom Sunca ključna je u sukobu SAD i Venecuele, iako pojam datira još iz 1993., kada su otkrivene veze dvojice generala Nacionalne garde sa trgovinom drogom. „Sunce“ se odnosi na oznake na uniformama vojnog osoblja. Tri decenije kasnije, termin se proširio na navodne veze čavizma sa organizovanim kriminalom. SAD ga često koriste gotovo kao sinonim za Tren de Aragua, iako se radi o odvojeno organizovanoj grupi.
„Kartel Sunca je venecuelanska organizacija za krijumčarenje droge koju čine najviši vojni i državni zvaničnici“, stoji u jednom od pravnih predmeta koje je otvorila Bijela kuća. Prema tvrdnjama američkih vlasti, inicijalno ga je vodio Hugo Čavez, a nakon njegove smrti 2013. godine Maduro je preuzeo kontrolu i vodio masovne operacije krijumčarenja kokaina. Neposredno ispod njega, tvrde SAD, nalaze se Diosdado Cabello, drugi čovjek režima; Vladimir Padrino, ministar odbrane; bivši potpredsjednik Tareck El Aissami i Maikel Moreno, predsjednik Vrhovnog suda.
„To je atipičan kartel: kriminalna struktura unutar venecuelanske države, neformalna mreža koja ne odgovara jednom vođi“, kaže Mercedes de Freitas, izvršna direktorica venecuelanskog ogranka Transparency International. Ova difuzna struktura razlikuje se od rigidnih hijerarhija drugih kartela i predmet je rasprava stručnjaka i političara.
Phil Gunson, viši analitičar Međunarodne krizne grupe, sumnja da je uopšte riječ o kartelu. „Nikada nije bilo jasnih dokaza da takva organizacija postoji“, kaže. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro dodaje da „Kartel Sunca ne postoji; to je izmišljeni izgovor krajnje desnice za rušenje vlada koje im se ne pokoravaju“. Gunson pojašnjava da dokazi ipak potvrđuju veze pojedinih zapovjednika oružanih snaga sa trgovinom drogom, ali da je riječ o dvije različite stvari.
