SAD najavljuje "najstrožije sankcije u historiji", Iran prijeti "razarajućim" odgovorom

Redakcija Mostar

Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdollahi, poručio je da će odgovor Teherana biti širok i odlučan.

Iran je upozorio da će njegov odgovor na nove američke prijetnje biti "razarajući", nakon što je Vašington najavio najstrožije finansijske sankcije u historiji s ciljem rušenja iranskog rukovodstva.

Američka administracija priprema novi paket mjera koje bi ministar finansija Scott Bessent trebao detaljno predstaviti u ponedjeljak. Predsjednik Donald Trump prethodno je zaprijetio ekonomskim posljedicama svakoj zemlji koja Iranu pruži "bilo kakvu vrstu pomoći".

Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdollahi, poručio je da će odgovor Teherana biti širok i odlučan.

"Uz spremnost na kopnu, moru, u zraku, protuzračnoj odbrani i kibernetičkom prostoru, iranske oružane snage odgovorit će na nove neprijateljske prijetnje snažnim, kažnjavajućim i razarajućim odgovorom", prenijeli su iranski mediji njegove riječi.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf, koji je ujedno glavni iranski pregovarač u posredovanim razgovorima sa SAD-om, rekao je da je Washington, čini se, zaključio da ne može pobijediti Iran u direktnom vojnom sukobu.

"Moramo napraviti planove za suočavanje s nepravednim sankcijama kako bismo ih mogli prevazići", rekao je Qalibaf tokom posjete susjednom Iraku.

Optužio je SAD i Izrael da sada pribjegavaju ekonomskom i "kognitivnom" ratu protiv Irana.

Vašington najavljuje "najstrožije sankcije u historiji"

Bessent je za CNBC rekao da će u ponedjeljak predstaviti detalje novih mjera, tvrdeći da maksimalni ekonomski pritisak može smanjiti vjerovatnoću ponovnog izbijanja velikih vojnih sukoba.

"Nisam siguran zašto je cijena nafte skočila zbog ovoga. Ako provodimo maksimalni ekonomski pritisak, onda to vjerovatno znači da neće doći do ponovnog pokretanja velikih vojnih operacija", rekao je.

Bessent je otišao i korak dalje, otvoreno navodeći promjenu vlasti u Iranu kao cilj američke politike.

"Srušit ćemo ovaj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku", rekao je, opisujući pomorsku blokadu Irana, ponovo uvedenu u julu, i najavljene "najstrožije sankcije u historiji" kao kombinovani udar na Teheran.

Iran je pod različitim oblicima američkih sankcija gotovo neprekidno od Islamske revolucije 1979. godine. Zemlja se trenutno suočava s visokom inflacijom, slabljenjem valute, nestašicama energije i infrastrukturom oštećenom tokom rata.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da nove američke sankcije neće izazvati "ni najmanje kolebanje u odlučnosti Iranaca da zaštite nezavisnost, dostojanstvo i nacionalni suverenitet zemlje".

Predsjednik Masoud Pezeshkian također je upozorio da će odgovor Irana na svaki novi napad biti "snažan", ali je ponovio stav da rat treba biti okončan.

Hormuz i nafta u centru sukoba

Višemjesečni rat odnio je hiljade života, uključio zemlje Zaljeva i doveo do rasta globalnih cijena energenata. Iran je napadao brodove u Hormuškom moreuzu, kroz koji je prije početka rata prolazila približno petina svjetske trgovine naftom.

Prema podacima kompanije Kpler, kroz Hormuški moreuz u četvrtak je prošlo samo sedam trgovačkih brodova, upola manje nego dan ranije. Prije rata dnevno ih je prolazilo više od 130.

SAD i Iran su u aprilu i junu objavili dogovore o prekidu vatre koji su trebali omogućiti ponovno slobodno odvijanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuz i otvoriti put ka završetku gotovo šestomjesečnog sukoba, ali su oba dogovora brzo propala.

Novi američki pritisak usmjeren je i prema Kini, koja je najveći kupac iranske nafte. Prema podacima Kplera za 2025. godinu, Kina kupuje više od 80 posto iranske nafte koja se izvozi brodovima.

Bessent je poručio da Kina oko polovine svojih energetskih potreba zadovoljava iz Zaljeva te da bi za Peking imalo smisla da se priključi američkim naporima.

Ponude iranske nafte kineskim kupcima već su smanjene otkako su SAD sredinom jula ponovo uvele blokadu iranskih luka, naveli su izvori iz trgovinskog sektora za Reuters.

Kineska ambasada u Washingtonu odgovorila je da "sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema" te pozvala na diplomatsko rješenje.

Dodatno zaoštravanje ekonomskog pritiska nosi rizike i za američke saveznike u Zaljevu, čija su energetska postrojenja, ali i postrojenja za desalinizaciju vode, već bila meta iranskih napada.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.