Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 4. oktobra nisu donijeli značajnije promjene u političkim odnosima, a vlast u entitetu Rs ostala je u rukama političkih saveznika Milorada Dodika, ocijenila je Anastasia Malešević, viša naučna saradnica Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO).
Njenu ocjenu prenio je ruski dnevnik Vedomosti u analizi izbornih rezultata, objavljenoj 6. oktobra, u kojoj su sagovornici bili i drugi ruski stručnjaci za Balkan.
„Aktuelno rukovodstvo bosanskih Srba zadržalo je svoje pozicije, a u Bosni i Hercegovini zasad se održava status quo“, navela je Malešević.
Prema njenoj procjeni, za politička kretanja u regionu posebno će biti važni izbori u Srbiji.
„U Beogradu sa zadovoljstvom gledaju na rezultate izbora u Rs, ali će u Srbiji situacija biti nepredvidljivija za vlast“, ocijenila je ruska analitičarka.
U tekstu se navodi da su izbori potvrdili političku snagu SNSD-a, čija je kandidatkinja Željka Cvijanović ponovo izabrana u Predsjedništvo BiH, dok je Savo Minić ostvario pobjedu u utrci za predsjednika entiteta Rs.
Autor analize Gleb Mišutin podsjeća da se Dodik 29. septembra, svega nekoliko dana prije izbora, sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Osnivač projekta Balkanist Oleg Bondarenko ocijenio je da je izborni uspjeh Dodikovih političkih saveznika bio neočekivano uvjerljiv.
Prema njegovim riječima, prije glasanja očekivala se znatno neizvjesnija utrka između kandidata SNSD-a i opozicije.
Bondarenko smatra da rezultati izbora predstavljaju povoljan politički razvoj događaja za Moskvu i Beograd.
On posebno ukazuje na složenost odlučivanja u institucijama Bosne i Hercegovine, smatrajući da postojeći mehanizmi mogu otežati provođenje vanjskopolitičkih odluka s kojima se ne slažu predstavnici SNSD-a.
U analizi Vedomosti citiran je i Jakov Smirnov, naučni saradnik Instituta za slavenske studije Ruske akademije nauka.
Smirnov smatra da su izbori dodatno učvrstili političke odnose uspostavljene nakon 2022. godine, ali i produbili podjele među biračima.
Posebnu pažnju posvetio je novom sastavu Predsjedništva BiH, u kojem će, prema izbornim rezultatima, uz Denisa Bećirovića i Željku Cvijanović biti i Darijana Filipović iz HDZ-a BiH.
Smirnov ocjenjuje da bi Bećirović i Filipović mogli imati slične stavove o odnosima prema Rusiji, ali da njihove političke razlike u pitanjima unutrašnjeg uređenja BiH otvaraju prostor za nove sporove.
„U tom pogledu odnosi snaga u Predsjedništvu nisu se promijenili, pa će svaki pokušaj provođenja antiruskih i antisrpskih inicijativa na najvišem nivou u BiH biti blokiran“, smatra Smirnov.
Ruski analitičar posebno ukazuje na političke zahtjeve HDZ-a BiH za drugačijim teritorijalnim i institucionalnim uređenjem države.
Prema njegovoj ocjeni, neslaganja o tom pitanju mogla bi izazvati nove blokade u radu državnih institucija, ali istovremeno i otežati donošenje odluka o eventualnim sankcijama Rusiji.
Smirnov procjenjuje da bi upravo neslaganja između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata mogla utjecati na mogućnost postizanja dogovora o zajedničkoj vanjskoj politici.
