I ruski i kineski lider često govore o “partnerstvu” između dvije zemlje, ali taj odnos više nije ravnopravan. Rusija sve više zavisi od Kine, dok Peking odlučuje šta i pod kojim uslovima želi da pruži Moskvi.
Tek što je američki predsjednik Donald Trump napustio Peking, u kinesku prijestolnicu stigao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
I ruski i kineski lider često govore o “partnerstvu” između dvije zemlje, ali taj odnos više nije ravnopravan. Rusija sve više zavisi od Kine, dok Peking odlučuje šta i pod kojim uslovima želi da pruži Moskvi.
Rusija često ističe “neograničeno” partnerstvo s Kinom, izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini tokom jednog od brojnih susreta Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Međutim, odnosi postaju sve jednostraniji, piše Deutsche Welle.
Iako je prošle godine obim bilateralne trgovine blago opao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz u Kinu gotovo se udvostručio od februara 2022. godine, kada je Moskva započela rat u Ukrajini.
Tokom 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od oko 129 milijardi dolara, pri čemu se najveći dio odnosi na sirovine poput nafte, uglja i prirodnog gasa, koji se Kini prodaju uz značajne popuste.
Centar za istraživanje energije i čistog zraka procijenio je da je Kina od početka rata kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti većoj od 372 milijarde dolara. Taj novac je ključan za Moskvu jer joj omogućava finansiranje rata uprkos zapadnim sankcijama.
S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, uključujući mašine, elektroniku i vozila kojima su zamijenjeni zapadni dobavljači nakon povlačenja s ruskog tržišta.
Iako Peking izbjegava direktno slanje oružja Rusiji, Kina isporučuje robu dvostruke namjene u vrijednosti od više milijardi dolara, odnosno proizvode koji se koriste u civilne svrhe, ali imaju i vojnu primjenu. Time se održava rad ruske vojne industrije.
Ovaj posjet Kini ujedno je i obilježavanje 25 godina sporazuma o saradnji između dvije zemlje. Međutim, dok su prije dvije i po decenije odnosi bili znatno uravnoteženiji, danas Moskva sve više zavisi od kineskih odluka.
Kina praktično jedini izvor nove tehnologije za Rusiju
Zapadne sankcije uvedene od 2022. godine, koje su se s vremenom dodatno pooštravale, presjekle su Rusiji pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici zabranili su izvoz poluprovodnika, mikroelektronike, preciznih mašina i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.
Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini, koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. godine osigurala oko 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.
Nabavka opreme poput mašina za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija koristi složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više nego prije uvođenja sankcija.
Prema izvještajima Bloomberga, Kina je Rusiji omogućila i pristup obavještajnim podacima, satelitskim snimcima i dronovima za vojne potrebe. Kineska tehnologija omogućila je Rusiji da održi, pa čak i poveća proizvodnju projektila i dronova, čime se održava ratna ekonomija.
Kako Rusija plaća Kini
Nakon početka rata u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i saveznici isključili su velike ruske banke iz SWIFT sistema i zamrznuli oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske centralne banke u inostranstvu.
Time je globalni finansijski sistem, u kojem dominira američki dolar, postao i sredstvo pritiska na Kremlj, a transakcije u dolarima i eurima postale su rizične ili nemoguće.
Kao odgovor, Moskva i Peking ubrzali su proces smanjenja zavisnosti od dolara i okretanja nacionalnim valutama. Prema riječima ruskog ministra finansija Anton Siluanova, više od 99 posto međusobne trgovine sada se obračunava u rubljama i juanima.
Taj trend dodatno jača i grupa BRICS, koja zagovara trgovinu u nacionalnim valutama i razmatra mogućnost zajedničke valute.
Takva “juanizacija” stvara i nove zavisnosti. Rusija se povremeno suočava s nedostatkom juana, većim troškovima zaduživanja i slabijom pregovaračkom pozicijom u odnosu na Peking. Kina ne želi naglo zamijeniti dolar, ali širenje upotrebe juana povećava njen globalni ekonomski utjecaj.
Gdje je granica kineskog utjecaja na Rusiju
Analitičari smatraju da će kineski utjecaj na Rusiju u narednim godinama dodatno rasti. Tokom ovog posjeta Putin je pokušao dogovoriti i nove projekte gasovoda koji bi povećali ruske izvozne prihode i energetsku sigurnost Kine.
Peking, s druge strane, to vidi kao dodatno jačanje sigurnosti snabdijevanja energijom, posebno u slučaju mogućih kriza oko Tajvana.
Kremlj posebno želi završiti projekat gasovoda “Snaga Sibira 2”, koji bi preko Mongolije mogao Kini isporučivati do 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Međutim, projekat godinama stoji zbog neslaganja oko cijene i tehničkih uslova.
Kina ima interes za stabilno snabdijevanje energijom, ali istovremeno ne želi postati previše zavisna od jednog dobavljača i koristi svoju pregovaračku poziciju.
Sastanak Putina i Xija dolazi nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu, tokom koje su SAD i Kina pokušale stabilizirati odnose nakon višegodišnjih tenzija. Poboljšanje odnosa između Vašingtona i Pekinga ne ide u prilog Moskvi, jer bi moglo smanjiti kinesku spremnost na jače vezivanje za Rusiju.
Peking, kako prema Vašingtonu, tako i prema Moskvi, jasno pokazuje da su njegovi vlastiti ekonomski i strateški interesi prioritet.
