Kada je početkom godine u Davosu pozvao države srednje ekonomske i političke snage da se udruže protiv ekonomskog pritiska koji dolazi iz Vašingtona, kanadski premijer Mark Carney želio je izgraditi širi front država koje bi zajedno mogle odgovoriti Donaldu Trumpu.
Sedam mjeseci kasnije, Kanada taj odgovor uglavnom daje sama.
Trumpova administracija prošle sedmice uvela je carine od 50 posto na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara. Otava je najavila odgovor istom mjerom, a Carney je poručio da će Kanada uzvratiti „dolar za dolar“.
Za kanadsku stranu spor je posebno težak jer je ekonomija zemlje duboko povezana s američkom. Ipak, prema riječima jednog kanadskog zvaničnika upućenog u trgovinske pregovore, upravo je Kanada među državama koje su odlučile najčvršće odgovoriti Trumpu.
Dok su druge zemlje pokušavale izbjeći otvoreni sukob s američkim predsjednikom, Kanada je, kako je rekao zvaničnik, „isturila prsa“.
Carney je ranije odustao od sporazuma koji je, prema njegovoj procjeni, zadirao u kanadski suverenitet. Nakon toga najavio je odgovor na nove američke mjere, dok je Trump uzvratio prijetnjom dodatnim carinama od 50 posto na automobile, kamione i autodijelove iz Kanade, počevši od januara.
Premijer Britanske Kolumbije David Eby ocijenio je da bi druge države trebale slijediti kanadski primjer.
„Iskreno, mislim da druge zemlje posmatraju odgovor Kanade i nadamo se da će ga slijediti. U jednom trenutku ostatak svijeta će reći: dosta“, kazao je Eby.
Otava je u utorak predstavila paket protivmjera. Kanadske carine, koje će stupiti na snagu 8. septembra, obuhvatit će niz američkih proizvoda, uključujući čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate, poljoprivrednu opremu, celulozu i papir te elektroniku.
Istovremeno, kanadska vlada priprema oko 7,5 milijardi kanadskih dolara kroz finansiranje, likvidnost i pomoć u prihodima za sektore pogođene američkim carinama.
Savez koji još nije zaživio
Carney je još na početku godine zagovarao povezivanje država koje bi zajedno mogle smanjiti zavisnost od američkog tržišta. Kanada, Evropska unija, Velika Britanija i druge ekonomije već više od godinu razgovaraju o jačanju veza između EU i CPTPP-a, trgovinskog bloka kojem pripadaju Kanada, Australija, Japan i Velika Britanija.
Ideja je bila stvoriti širu ekonomsku mrežu koja bi mogla predstavljati odgovor na američku trgovinsku politiku.
Carney je bio među onima koji su pomogli pokretanju razgovora između EU i CPTPP-a. U martu su blokovi pokrenuli pregovore o digitalnoj trgovini i počeli razmatrati mogućnost zajedničkog obavezivanja na to da međusobno ne povećavaju carine.
Ipak, konkretni mehanizmi za zajednički odgovor na ekonomski pritisak još nisu dovoljno razvijeni.
Vina Nadjibulla, suosnivačica i izvršna direktorica kanadskog Centra za strateško državništvo, ocjenjuje da političko približavanje postoji, ali da institucije i instrumenti još zaostaju.
„Potrebna je mnogo veća koordinacija između Kanade, Evrope i demokratskih partnera u Aziji kada je riječ o ekonomskoj sigurnosti“, kazala je.
Uprkos tome, Evropska unija, Velika Britanija i Japan zasad nisu spremni otvoreno stati uz Kanadu u sukobu s Trumpom.
Evropa između Kanade i Vašingtona
U Evropskoj uniji stigle su poruke podrške Kanadi, ali bez najave konkretnih zajedničkih mjera protiv SAD-a.
Bernd Lange, predsjedavajući Odbora Evropskog parlamenta za međunarodnu trgovinu, javno je izrazio solidarnost s Kanadom. Evropska komisija, međutim, nastoji zadržati otvorene kanale i prema Vašingtonu i prema Otavi.
Zamjenica glavnog portparola Evropske komisije Arianna Podestà kazala je da su i SAD i Kanada važni trgovinski partneri EU te da Unija želi očuvati stabilnost i predvidivost transatlantske i globalne trgovine.
„Protivimo se carinama jer su to porezi koje na kraju plaćaju uvoznici i potrošači“, rekla je Podestà.
Njemački kancelar Friedrich Merz razgovarao je u ponedjeljak s Carneyjem, ali evropske vlade zasad ne pokazuju spremnost za zajednički front protiv Trumpa.
Tom Wright, analitičar vanjske politike Instituta Brookings i bivši visoki zvaničnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, smatra da evropske zemlje žele zaštititi vlastite interese, ali istovremeno moraju računati na SAD.
„Evropa je politički bliska Kanadi, ali koordinisani pritisak na Vašington predstavljao bi značajnu eskalaciju“, kazao je Wright.
Slična je situacija i s Velikom Britanijom. William Bain, šef trgovinske politike Britanskih privrednih komora, podsjetio je da su i SAD i Kanada među najvažnijim trgovinskim i investicijskim partnerima Velike Britanije.
Britanske kompanije posebno žele očuvati ranije dogovorene trgovinske aranžmane s Trumpovom administracijom, uključujući sporazume koji su smanjili američke carine na čelik i automobile.
Carney sada traži dublje veze s EU
Novi sukob s Vašingtonom dodatno je približio Otavu i Briselu.
Carney je najavio da će Kanada najesen početi intenzivne razgovore s Evropskom unijom o „mnogo snažnijem i dubljem ekonomskom i sigurnosnom partnerstvu“.
Za EU je kanadsko iskustvo posebno važno jer se i Brisel posljednjih mjeseci suočava sa zahtjevima Trumpove administracije koji se odnose na evropske propise u oblasti tehnologije i zaštite okoliša.
Kanada je, poput EU, odbila američke zahtjeve koje je ocijenila zadiranjem u vlastiti suverenitet. U slučaju Kanade, spor se odnosi i na zaštitu francuskog jezika i kulture, kao i na zahtjeve koji bi mogli ograničiti mogućnost Otave da samostalno sklapa trgovinske sporazume s drugim partnerima.
EU i Kanada trebale bi krajem oktobra održati samit na kojem bi trebale dodatno učvrstiti međusobne odnose.
London i Otava istovremeno rade na novom strateškom partnerstvu koje bi trebalo dodatno produbiti trgovinske veze.
Ipak, stvaranje šireg saveza koji bi mogao smanjiti zavisnost od američkog tržišta neće biti brzo.
Keith Rockwell, bivši portparol Svjetske trgovinske organizacije, smatra da su upravo srednje sile među najprivrženijim multilateralnom trgovinskom sistemu, ali upozorava da bez SAD-a i Kine takav sistem teško može imati puni kapacitet.
„Za sada moramo biti strpljivi“, kazao je Rockwell.
