U međuvremenu, Wall Street Journal i Reuters izvijestili su da će Sjedinjene Američke Države pružiti Ukrajini obavještajne podatke za ciljanje ruskih energetskih postrojenja dugometnim raketama.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da ugrožava globalnu sigurnost nakon što je Kijev saopćio da je rusko granatiranje prekinulo napajanje električnom energijom u neaktivnoj nuklearnoj elektrani Černobil.
"Svaki dan kada Rusija produžava rat, odbija provesti potpuni i pouzdani prekid vatre i nastavlja udarati po objektima naše energetske infrastrukture – uključujući one ključne za sigurnost nuklearnih elektrana i drugih nuklearnih postrojenja – predstavlja globalnu prijetnju", izjavio je Zelenski.
Mjesto nekadašnje ukrajinske elektrane, djelimično uništene u katastrofi 1986. godine, ostalo je bez struje nakon što je ruska vojska pogodila obližnju trafostanicu, naveo je Kijev.
Međunarodna agencija za atomsku energiju saopćila je da je nestanak struje zahvatio i zaštitnu strukturu u kojoj se nalazi oštećeno jezgro reaktora, a trenutno ga napajaju dva rezervna dizel-generatora.
Incident se dogodio osam dana nakon što je i okupirana nuklearna elektrana Zaporožje izgubila vanjsko napajanje. Rusija je optužena da namjerno sabotira posljednju preostalu dalekovodnu liniju, a satelitski snimci pokazali su da nema tragova ukrajinskog granatiranja na tom području. Vanjska energija, ključna za hlađenje reaktora, nedostaje rekordnih osam dana, a operateri pod ruskom kontrolom oslanjaju se na rezervne generatore kako bi spriječili topljenje šest reaktorskih jezgara.
U međuvremenu, Wall Street Journal i Reuters izvijestili su da će Sjedinjene Američke Države pružiti Ukrajini obavještajne podatke za ciljanje ruskih energetskih postrojenja dugometnim raketama. Prema navodima, cilj je omogućiti Ukrajini da preciznije gađa rafinerije, cjevovode i elektrane kako bi se smanjili prihodi Kremlja od nafte. Američki zvaničnici navodno traže i od saveznika u NATO-u da pruže sličnu podršku.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da su sve evropske zemlje pogođene "ruskim hibridnim ratom", bilo kroz upade dronova ili sabotaže. "Nadam se da sada svi prepoznaju da se vodi hibridni rat, i danas je to Poljska, sutra Danska, a iduće sedmice vjerovatno će negdje drugdje biti sabotaže ili dronova", rekla je Frederiksen na samitu EU. "Mislim da se nalazimo u najtežoj i najopasnijoj situaciji od Drugog svjetskog rata."
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je da vidi jasan obrazac ruskog testiranja evropske odbrane. U dokumentu dostavljenom članicama prije samita naglašena je potreba za hitnom uspostavom "zida protiv dronova" i šireg sistema zaštite istočnih granica Unije na kopnu, u zraku i na moru.
Finansijski ministri G7 država – Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i SAD-a – obavezali su se da će pojačati pritisak na ruski izvoz nafte. "Vrijeme je da maksimalno pojačamo pritisak na ruski naftni sektor", navedeno je u zajedničkom saopćenju nakon virtualnog sastanka. Također je naglašeno da se razmatraju nove trgovinske mjere protiv država i kompanija koje pomažu Moskvi u finansiranju rata.
Francuska vojska uhapsila je dvije osobe na tankeru Boracay, koji se nalazi na listi ruskih "sijenka flota" i za koji postoji sumnja da je korišten kao baza za misteriozne letove dronova zbog kojih su prošle sedmice zatvoreni aerodromi u Danskoj. Istražitelji su naveli da posada nije mogla dokazati porijeklo broda niti je željela sarađivati. Fotografije pokazuju francuske vojnike na palubi tankera, koji je često mijenjao identitet i bio jedan od četiri broda povezana s Rusijom u blizini danske obale u vrijeme kada su zabilježeni dronovi. Kremlj je saopćio da "nema informacije" o ovom incidentu.
