Zenica se suočava s novom krizom daljinskog grijanja nakon što Gradsko vijeće nije prihvatilo prijedlog povećanja cijena za domaćinstva od 35 posto, dok bi privreda i javne ustanove plaćale čak 106 posto više. Gradonačelnik Fuad Kasumović nakon glasanja najavio je prekid isporuke toplotne energije, uz obrazloženje da Grad više nema novca za subvencioniranje razlike između postojećih cijena i stvarnih troškova proizvodnje.
Za predloženu odluku glasalo je 12 vijećnika, dok ih je isto toliko bilo protiv. Gradsko vijeće ima ukupno 31 vijećnika, a za usvajanje odluke bilo je potrebno najmanje 16 glasova.
Time je propao pokušaj da se pronađe kompromis između prvobitnog zahtjeva Javnog preduzeća „Grijanje“ za povećanje cijena od 106 posto i protivljenja vijećnika tako velikom finansijskom opterećenju građana.
Nakon glasanja Kasumović je poručio građanima da ostaju bez grijanja i najavio da će direktor preduzeća ugasiti kotlove.
Međutim, politički sukob u Gradskom vijeću samo je jedan dio problema. U pozadini je ozbiljna promjena načina proizvodnje toplotne energije, nastala nakon prestanka integralne proizvodnje čelika u zeničkoj željezari.
Toplana Zenica godinama je koristila energente povezane s radom željezare, prije svega visokopećni i koksni plin. Gašenjem tih proizvodnih procesa nestao je i izvor relativno jeftinog goriva.
Toplana se sada oslanja na zemni gas, čija je cijena znatno viša.
Direktor JP „Grijanje“ Muhammed Pašalić objasnio je za N1 da zemni gas sada čini približno 70 posto ukupnih troškova preduzeća. Prema njegovim riječima, nakon smanjenja drugih rashoda, izračunato je da bi cijene grijanja morale porasti za 106 posto kako bi se pokrili troškovi.
Pašalić je upozorio da Zenica za ovu grijnu sezonu nema alternativni izvor toplotne energije.
Finansijski problem dodatno otežava činjenica da je Toplana Zenica prestankom integralne proizvodnje čelika izgubila i velikog kupca vodene pare. Direktor Toplane Haris Polutan ranije je naveo da je željezara donosila približno 70 posto prihoda tog preduzeća.
Toplana je tako istovremeno ostala bez jeftinijih energenata i značajnog dijela prihoda, dok je gradski sistem grijanja postao njen ključni kupac.
Kasumović tvrdi da je gradska uprava proteklih mjeseci pokušavala pronaći rješenje kroz razgovore s Energoinvestom, stečajnim upravnikom željezare i drugim nadležnim institucijama.
Prema njegovim riječima, s Energoinvestom je postignut dogovor o cijeni zemnog gasa kakvu plaćaju sarajevske toplane.
Ipak, gradonačelnik upozorava da budžet Zenice ne može neograničeno pokrivati razliku između cijene proizvodnje toplotne energije i iznosa koji plaćaju potrošači.
Kao argument naveo je i slabije ostvarenje budžetskih prihoda, koji su za prvih devet mjeseci dostigli približno 67 posto godišnjeg plana.
Gradska uprava predložila je da domaćinstva do kraja 2026. godine plaćaju grijanje skuplje za 35 posto, dok bi preostalu razliku do povećanja od 106 posto subvencionirao Grad.
Za privredne subjekte i javne ustanove nije bila predviđena takva subvencija.
Istovremeno je otvorena mogućnost kreditnog zaduženja Grada od 50 miliona KM kako bi se subvencije nastavile i tokom 2027. godine.
Upravo je povezivanje povećanja cijena s budućim kreditnim zaduženjem izazvalo dodatne primjedbe vijećnika.
Opozicija smatra da gradska vlast nije na vrijeme pripremila održivo rješenje, iako je bilo poznato da će gašenje proizvodnje u željezari dovesti do velikih promjena u radu Toplane.
Vijećnik SDA Halil Garanović podsjetio je da je grijanje za građane već prošle godine poskupjelo za 20 posto.
Ukazao je i na ranija obećanja gradonačelnika Kasumovića da cijene neće biti povećavane tokom sedam godina, dok je novo poskupljenje predloženo samo četiri godine nakon početka rada Toplane Zenica.
Vijećnici SDA protivili su se povećanju cijena od 106 posto, dovodeći u pitanje odgovornost gradske vlasti za nastalu situaciju.
Sličan stav iznio je i vijećnik SDP-a Nermin Mehić, koji je poručio da njegova stranka neće podržati prebacivanje tako velikog povećanja troškova na građane.
Almir Dračo iz Naroda i pravde podsjetio je da nije podržao ni prošlogodišnje povećanje cijena od 20 posto. Smatra da je program subvencija morao biti pripremljen ranije, posebno za socijalno ugrožene građane.
Prema njegovim riječima, dosadašnja izdvajanja od približno 110.000 KM godišnje putem Centra za socijalni rad nisu dovoljna za ozbiljniju zaštitu domaćinstava od povećanih troškova grijanja.
Majda Fetahagić iz POKRET-a kritikovala je činjenicu da se o cijenama raspravlja neposredno pred početak grijne sezone. Zatražila je i odgovor na pitanje postoji li mogućnost retroaktivnog obračunavanja povećanih cijena.
Predložila je model subvencioniranja kojim bi se izbjeglo povećanje računa do kraja grijne sezone, uz utvrđivanje odgovornosti za nastalu krizu.
Ernad Bešlagić iz Naše stranke nije osporavao potrebu da se utvrdi ekonomski održiva cijena grijanja. Upozorio je, međutim, da ona mora imati i socijalnu komponentu, jer veliki dio stanovništva ne može podnijeti naglo povećanje troškova.
Protivljenje poskupljenju nije dolazilo samo iz opozicije.
Vijećnik vladajuće Bosanskohercegovačke inicijative Denan Pašalić također je izrazio protivljenje povećanju cijena, posebno zbog položaja penzionera s najnižim primanjima.
Predložio je da nadležne gradske službe i Centar za socijalni rad pripreme evidenciju domaćinstava kojima je potrebna pomoć, bez obzira koriste li daljinsko grijanje, drva, ugalj, pelet, plin ili električnu energiju.
Nakon višesatne rasprave usaglašen je prijedlog povećanja cijena za domaćinstva od 35 posto do kraja godine, uz subvencioniranje preostale razlike iz gradskog budžeta.
Međutim, vijećnici su se sukobili i oko načina glasanja. Dio njih tražio je da se odvojeno odlučuje o programu grijanja, ekonomskoj cijeni, subvencioniranju domaćinstava i mogućem kreditnom zaduženju.
Ni kompromisni prijedlog na kraju nije dobio potrebnu većinu.
Osim cijene energenta, ozbiljan problem predstavlja i stanje distributivne mreže. Kasumović je naveo da je zenička vrelovodna mreža duga približno 120 kilometara, da je građena još od 1973. godine i da bi njena temeljita obnova koštala između 80 i 100 miliona KM.
Takva ulaganja ne mogu se riješiti kratkoročnim subvencijama. Dotrajala infrastruktura povećava rizik od kvarova i gubitaka toplote, a njena modernizacija zahtijeva višegodišnji investicioni plan.
Ekonomska računica pokazuje zašto je spor teško riješiti samo političkim dogovorom.
Ako su procjene JP „Grijanje“ o potrebnom povećanju cijena od 106 posto tačne, zadržavanje dosadašnjih računa znači da neko drugi mora pokriti razliku. To može biti gradski budžet, drugi nivo vlasti ili samo preduzeće, uz rizik gomilanja dugova.
Povećanje cijena za domaćinstva od 35 posto smanjilo bi potrebu za subvencijama, ali je ne bi uklonilo. Preostali troškovi i dalje bi se morali finansirati iz javnih sredstava.
Kreditno zaduženje od 50 miliona KM omogućilo bi dodatnu likvidnost, ali bi otvorilo pitanje otplate glavnice i kamata. Posebno je problematično dugoročnim kreditima finansirati tekuću potrošnju energenata, jer se takav trošak ponavlja svake grijne sezone.
U tom kontekstu značajni su i podaci koje je na sjednici iznio pomoćnik gradonačelnika za finansije Emir Kovač.
Prema njegovim riječima, prihodi i primici Grada Zenice do kraja septembra iznosili su približno 59,6 miliona KM, odnosno 67 posto godišnjeg plana od oko 89,6 miliona KM. Kovač je upozorio da će, zbog sporijeg priliva novca, određene ugovorene obaveze možda morati biti odgođene.
To samo po sebi ne dokazuje da je gradski budžet u deficitu, ali pokazuje koliko je važno utvrditi raspoloživa sredstva prije preuzimanja novih obaveza za subvencioniranje grijanja.
Moguće rješenje koje su tokom rasprave zagovarali pojedini vijećnici jeste socijalno usmjeren sistem pomoći, u kojem bi se najveće subvencije dodjeljivale domaćinstvima s najnižim primanjima, umjesto da svi korisnici dobijaju jednaku podršku bez obzira na finansijsko stanje.
Takav model mogao bi smanjiti budžetske troškove, ali bi zahtijevao precizne podatke o korisnicima, jasne kriterije i administrativni sistem sposoban provesti isplate.
Druga mogućnost jeste privremeno subvencioniranje grijanja uz istovremenu pripremu dugoročnog plana finansiranja i modernizacije sistema. Međutim, za takvu odluku potrebna je nova većina u Gradskom vijeću i jasno utvrđen izvor novca.
Energetski gledano, Zenica nema jednostavno i brzo zamjenjivo rješenje. Prelazak na drugi energent ili izgradnja novih proizvodnih kapaciteta zahtijevali bi investicije, projektovanje, dozvole i vrijeme. Zbog toga se za tekuću sezonu problem prvenstveno svodi na finansiranje postojećeg sistema zasnovanog na zemnom gasu.
Nakon neuspjelog glasanja ostalo je otvoreno i pitanje statusa računa za grijanje. Prema ranijim izjavama rukovodstva JP „Grijanje“, građanima od jula nisu ispostavljani računi jer nova cijena nije bila utvrđena.
Zato će nadležni morati razjasniti po kojoj osnovi će se obračunavati isporučena toplotna energija, posebno za period u kojem je grijanje već bilo pušteno u rad.
Najava gašenja kotlova dodatno je povećala neizvjesnost, ali do objavljivanja ovog izvještaja nije nezavisno potvrđeno koliko je korisnika ostalo bez grijanja nakon sinoćnjeg glasanja.
Gradskom vijeću sada predstoji pronalaženje većine za novi model finansiranja, dok gradska uprava i JP „Grijanje“ moraju utvrditi kako osigurati nabavku zemnog gasa i nastavak isporuke toplotne energije bez stvaranja novih nepokrivenih obaveza.
