Oko 55 miliona eura je potrošeno u posljednje četiri godine na izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine. No, novac je otišao "niz vodu", jer gradnja nije ni počela.
Koncesiju je 2012. godine dobio ruski biznismen Rašid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy Rs, piše BN.
Dvije godine kasnije, on i tadašnji predsjednik Rs Milorad Dodik postavili su kamen temeljac.
Međutim, vlada Rs je 2022., bez dodatnih pojašnjenja, isplatila Sardarovu 35 miliona eura i preuzela koncesiju.
Novi kamen temeljac postavljen je u julu 2023.
Potom je platila avans izvođaču iz Turske u vrijednosti od 20 miliona eura.
No, i ovaj ugovor je raskinut.
Razlog – turska firma NGA Build od vlade Rs je zatražila da se projekat izmijeni.
Kako su objasnili, prvobitni je projektovan da izdrži slabije poplave, a novim je utvrđeno da objekat mora biti građen da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Zašto ovaj problem nije uočen ranije, ko je odgovoran za potrošeni novac i da li će projekat biti nastavljen, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa iz Vlade Rs, resornog ministarstva energetike i Elektroprivrede Rs, koja je nosilac projekta.
Šta je bilo sporno za tursku kompaniju?
Direktor Elektroprivrede Rs Luka Petrović ranije je za medije izjavio da je naknadno utvrđeno kako je elektrana projektovana da izdrži takozvanu 500-godišnju vodu, odnosno slabije ekstremne poplave.
Elektroprivreda, međutim, smatra da objekat mora biti građen tako da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Takva izmjena podrazumijeva veću branu, jače prelive za vodu i dodatnu zaštitu, ali i znatno veće troškove.
Izmjena projekta značila bi veće troškove i novu dokumentaciju, što izvođač nije prihvatio.
Iz turske kompanije nije odgovoreno na upit RSE koji je status projekta, zašto je raskinut ugovor, koliko novca im je isplaćeno i da li će vratiti avans.
Prema zvaničnim podacima te firme, vrijednost projekta procijenjena je na 98 miliona eura, a planirani kapacitet elektrane na 36,8 megavata.
Projekat star više od decenije
Ekonomisti i organizacije civilnog društva upozoravaju da je riječ o ozbiljnom propustu institucija, jer osnovne tehničke manjkavosti, kako navode, nisu provjerene na vrijeme.
