Iako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike za 2025. godinu dobilo pozitivno mišljenje revizora na finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima, izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH otkriva niz ozbiljnih propusta, neispunjenih zakonskih obaveza i višegodišnjih problema koje Ministarstvo nije uspjelo riješiti.
Revizori su posebno skrenuli pažnju na činjenicu da Ministarstvo nema vjerodostojnu dokumentaciju o vlasništvu i posjedu nekretnina koje koristi, a koje su u poslovnim knjigama iskazane u vrijednosti od 1,16 miliona KM, piše Faktor.ba
Među njima se nalazi i dio zgrade na Trgu heroja u Sarajevu, čija je vrijednost evidentirana sa 347.049 KM, iako je još ranije utvrđeno da je vlasništvo nad tim prostorom upisano na Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Problem je dodatno usložnjen činjenicom da Ministarstvo godinama vodi u svojim evidencijama nekretnine za koje nema dokaz o vlasništvu, dok pojedine prostore koriste druge institucije i organizacije. Federalno pravobranilaštvo je još u decembru 2025. godine zatražilo kompletnu dokumentaciju za svaku pojedinačnu nekretninu kako bi se utvrdilo postoji li pravni osnov za eventualne tužbe, ali taj proces nije okončan.
Revizori su utvrdili i da Ministarstvo nije izvršilo niz zakonskih obaveza iz oblasti socijalne zaštite. Nisu doneseni podzakonski akti propisani Zakonom o ustanovama socijalne zaštite FBiH, uključujući metodologije za rad upravnih i nadzornih odbora federalnih ustanova, pravila za vođenje registra subvencija i donacija, kao ni jedinstveni standardi za određivanje plaća zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite.
Istovremeno, Ministarstvo nije donijelo godišnji program redovnog stručnog nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite niti je formiralo komisiju za provođenje takvog nadzora.
Revizori su konstatovali i propuste u nadzoru nad Institutom za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Plan nadzora za 2025. godinu uopće nije bio sačinjen, iako je to zakonska obaveza. Izvještaj o izvršenom nadzoru dostavljen je tek 18. maja 2026. godine, gotovo četiri mjeseca nakon roka koji je bio propisan pravilnikom.
Posebnu pažnju privlače podaci o potraživanjima. Ministarstvo na kraju 2025. godine iskazuje ukupno 1,23 miliona KM kratkoročnih potraživanja, od čega se čak 852.222 KM odnosi na sumnjiva i sporna potraživanja. Najveći dio tih dugovanja nastao je zbog neosnovano isplaćenih socijalnih naknada i transfera korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite.
Revizori navode da značajan dio ovih potraživanja datira više od deset godina, a mnoga nisu ni utužena. Također, za potraživanja od dodatnih 353.226 KM nije prezentovana dokumentacija koja bi pokazala da su poduzete aktivnosti na njihovoj naplati.
