Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu prošle godine poslali su porodicama u domovini rekordnih 4,46 milijardi konvertibilnih maraka (oko 2,28 milijardi eura), što je najveći iznos doznaka zabilježen do sada.
Trend rasta nastavljen je i ove godine. Prema podacima Centralne banke BiH, u prvom kvartalu 2026. godine doznake su premašile pola milijarde eura, što je za oko 13 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.
Novac uglavnom stiže iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje živi najveći broj građana BiH, a prema procjenama, doznake čine više od deset posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine.
Pomoć porodicama, ali i pokazatelj iseljavanja
Predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da brojne penzionere i porodice upravo novac iz dijaspore održava iznad granice siromaštva.
"Da nije tih doznaka iz inostranstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi penzioneri koji smo ovdje vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem", rekao je Vasilić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Istovremeno upozorava da iza rekordnih doznaka stoji sve izraženiji problem iseljavanja.
Kako navodi, istraživanja Udruženja pokazuju da između šest i sedam hiljada vodomjera u Bijeljini mjesecima ne registruje nikakvu potrošnju vode, što ukazuje na veliki broj praznih kuća.
"Ranije su ljudi odlazili da zarade pa se vraćali. Danas odlaze cijele porodice. Djeca i unuci ostaju u inostranstvu, grade tamo život i pitanje je šta će biti kada više ne bude roditelja kojima danas šalju novac", upozorio je Vasilić.
Kontinuiran rast doznaka
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da doznake rastu gotovo svake godine.
Tokom 2021. godine građani BiH iz inostranstva poslali su 3,04 milijarde KM, godinu kasnije 3,58 milijardi, u 2023. godini 3,79 milijardi, tokom 2024. godine više od 4,16 milijardi, dok je prošle godine zabilježen novi rekord od 4,46 milijardi KM.
Kada se tome dodaju penzije iz inostranstva i druga socijalna davanja, ukupni tekući transferi iz inostranstva samo u prva tri mjeseca ove godine dostigli su 1,33 milijarde KM.
Centralna banka BiH nije željela komentarisati razloge rasta doznaka, navodeći da je njena uloga prikupljanje, obrada i objavljivanje statističkih podataka u skladu s međunarodnim standardima.
Doznake čuvaju standard građana
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da rekordni iznosi nisu iznenađenje, ali upozorava da se uglavnom radi o socijalnim doznakama, a ne o investicijama.
"Na određeni način održava se socijalni mir kroz te doznake iz inostranstva. Drugačije se ne bi mogao objasniti životni standard velikog broja građana koji imaju male prihode ili minimalne penzije", rekao je Čavalić za RSE.
Prema njegovim riječima, rast doznaka posljedica je istovremeno većeg broja građana BiH koji žive u inostranstvu i sve većih troškova života u zemlji.
Upozorio je da bi nagli prestanak priliva tog novca imao ozbiljne posljedice po ekonomiju.
"Kada bismo preko noći ukinuli te doznake, Bosna i Hercegovina bi vrlo vjerovatno ušla u recesiju. Došlo bi do snažnog pada domaće potrošnje i velikog pritiska na javne budžete", ocijenio je Čavalić.
Sličnog je mišljenja i ekonomistica Svetlana Cenić, koja smatra da rekordne doznake pokazuju koliko je BiH postala zavisna od svojih građana koji žive u inostranstvu.
"Doznake iz inostranstva čuvaju standard, kupovnu moć i sprečavaju da dio stanovništva ode u apsolutno siromaštvo", kazala je Cenić, upozorivši da država istovremeno gubi stanovništvo koje taj novac šalje.
I dalje odlaze, ali dio planira povratak
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić navodi da se iseljavanje nastavlja, ali da postoje i prvi znakovi povratka dijela dijaspore.
Pozivajući se na podatke njemačke statističke agencije Destatis, istakla je da se tokom 2025. godine iz Bosne i Hercegovine u Njemačku doselilo 13.707 osoba, dok se 10.474 ljudi iz Njemačke vratilo ili doselilo u BiH. Razlika od 3.233 osobe najmanja je u posljednjih 13 godina.
Prema njenim riječima, sve više građana koji rade u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj kupuje stanove u većim gradovima Bosne i Hercegovine i planira povratak nakon odlaska u penziju.
Procjenjuje se da danas izvan Bosne i Hercegovine živi oko 1,6 miliona osoba rođenih u BiH, dok ukupan broj ljudi bh. porijekla širom svijeta premašuje dva miliona.
Sagovornici RSE-a smatraju da rekordne doznake imaju dvostruko značenje – s jedne strane omogućavaju hiljadama porodica dostojniji život, a s druge potvrđuju da iza gotovo svake uplate stoji neko ko je Bosnu i Hercegovinu napustio u potrazi za boljim životom.










