U Memorijalnom centru Srebrenica u toku je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Prisutnima se obratio Reisul-uelma Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Govor reisa Kavazovića prenosimo u cijelosti:
- Dragi prijatelji Rosensaft, Finci, Drage Majke Srebrenice, Vaše ekselencije i eminencije, Braćo i sestre, dame i gospodo.
Mojsije /Musa a.s. je govorio „šalom alehem“ na hebrejskom. Isus/ Isa a.s. je govorio „šlāmā ʿalḵ ōn“ na aramejskom. Muhamed a.s. je govorio „esselamu alejkum“, Mir s vama.
Selam, mir, je pozdrav i poruka svih Božijih poslanika i ja vas pozdravljam ovim drevnim pozdravom i iskreno vam se zahvaljujem na prilici da se susretnem s vama. Povod našeg današnjeg okupljanja je bolan, ali s namjerom da zajedničkom odlučnošću napravimo korak ka boljoj budućnosti.
Okupili smo se u danu u kojem obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Prisjećamo se šest miliona nedužno stradalih Jevreja i više miliona drugih žrtava fašističke i nacističke ideologije. Činimo to na mjestu gdje je čovječanstvo pola stoljeća nakon historijskog „nikad više“ ponovo zakazalo i palo na ispitu odgovornosti.7
Drago mi je vidjeti da Memorijalni centar Srebrenica, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine zajedno čuvaju spomen na nedužne žrtve Šoaha. Drago nam je da to činimo s našim prijateljima iz čitavog svijeta, vama prisutnim ovdje. Svima koji su pomogli organizaciju ovog skupa, naročito direktoru Suljagiću i osoblju Memorijalnog centra, majkama Srebrenice, vrijednom osoblju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iskreno se zahvaljujem. Hvala mom prijatelju profesoru Rosensaftu koji nas je svojim ljudskim stavom o istini o genocidu u Srebrenici sve zadužio. Hvala mu na odlučnosti da nastavimo zajedno zalagati se za istinu, mir i pravdu.
Posvećenost pamćenju i obilježavanju žrtava prošlih genocida, odbacivanje svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti, odlučna predanost zaštiti života. Sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja, na način da kao prijatelji možemo jedni drugima reći ono što nas brine, naša očekivanja, stahove i nadanja, principi su koji Jevrejima i muslimanima u svijetu mogu biti putokaz za bolju budućnost. I ne samo njima, jer je naša današnja Inicijativa za mir i pamćenje poziv svima, naročito našim komšijama pravoslavcima i katolicima da nam se na ovom putu pridruže. Posebno su nam bitni principi „dosljedne i suosjećajne komunikacije“ i ulaganja zajedničkog napora u vremenima krize na način da se obavežemo stajati zajedno, udružujući naše resurse, znanje i strategije. Zato se s pravom nadamo da će se naši zajednički napori proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica gdje god i kada god se desi kriza koja prijeti miru ili prijeti ponavljanju genocida.
Ovi principi su tu da ih prihvate i drugi vjerski lideri, akademici, zvaničnici i ljudi koji dijele naše zajedničko nastojanje da budućim generacijama ostavimo bolji svijet u kojem se nikome neće ponoviti genocid počinjen u Aušvicu, Bergen-Belsenu, Srebrenici, Jasenovcu i svim drugim mjestima užasa.
Posebno mi je drago da su danas s nama naši prijatelji iz Jevrejske zajednice Bosne IHercegovine, uvaženi gosp. Finci. Bosanski muslimani, Bošnjaci i bosanski Jevreji su jedno tijelo. Naše veze su tkane i u vremenima iskušenja i u periodima blagostanja i interakcije, u kojoj smo jedni od drugih učili i u dobru se pomagali. Ali, oba naša naroda su propatili i znaju šta su pokušaji da ih se istrijebi i uništi. Isto tako, oba naroda su i pokazali kako se ne gubi nada u čovječnost i pored velikog zla kojemu smo izloženi, i u našoj dalekoj ali i nedavnoj prošlosti, i kako se bori da bi se opstalo. I danas, kada zlo antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije uzima zamaha u našem okruženju i širom Evrope i svijeta, valja nam obnoviti naš zavjet da ćemo i dalje biti dobre komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što smo to činili u prošlosti.
