Rat i dalje kuca na vrata Bosne

Prošlo je 27 godina od Dejtonskog sporazuma , kada su Sjedinjene Američke Države posredovale u mirovnom sporazumu kojim je okončan rat između Bosne, Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Sjene mračne prošlosti vraćaju se u Bosnu dok nacionalistički lideri nastavljaju potpirivati etničke animozitete. 27 godina nakon završetka rata, Bosanci i Hercegovci još uvijek pokušavaju izgraditi mir i stvoriti zemlju u kojoj ljudi mogu zaista živjeti zajedno, ali znakovi upućuju u drugom smjeru, piše italijanski list La Nuova Bussola Quotidiana.

Tim sporazumom je država Bosna i Hercegovina formirana od Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Bosna i Hercegovina je potpuna država i nijedan entitet, ma koliko bio autonoman, nikada se ne može odvojiti od Bosne i Hercegovine osim putem redovnog pravnog postupka. Vijest u četvrtak da je Ujedinjeno Kraljevstvo iznenada odlučilo da rasporedi u BiH, na zahtjev NATO-a, grupe vojnih stručnjaka, vjerovatno povezanih s britanskim vojnim obavještajnim službama, kako bi se suprotstavili ruskim utjecajima u zemlji i izbjegli 'mogući i novi' sukobi.

"Svima onima koji misle da destabiliziraju Evropu i zapadni Balkan, moja poruka je jasna: Operacija [EUFOR] Althea je tu da to spriječi", rekao je visoki predstavnik EU Josep Borrell u Sarajevu prošlog marta, naglašavajući da podržavanje mira i stabilnosti u Bosna i Hercegovina je postalo posebno važno nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Tenzije, kao što smo pokazali posljednjih sedmica na LaBussoli , dolaze iz mnogih krajeva, a prije svega iz Hrvatske, zemlje EU, svakako ne iz Rusije. Ipak, 12. juna, lideri najvećih bosanskih stranaka usvojili su načelni sporazum u Briselu kojim su se obavezali da će sačuvati mirnu, stabilnu i nezavisnu državu i da će se pridržavati vrijednosti EU, također s obzirom na predstojeće izbore 2. oktobar 2022. Nekoliko dana nakon sporazuma, između 15. i 17. juna srpsko-bosanski lider Milorad Dodik je jasno dao do znanja da nije odustao od projektada srpsku polovinu Bosne i Hercegovine, 'Republiku Srpsku', izvede iz zemlje i zatražio sastanak sa liderima Turske , Hrvatske, Srbije i ostalim kopredsjednicima BiH.

U pregrijanoj klimi, NATO šalje britanske trupe, veoma loš znak, ali, nažalost, nije jedina zabrinjavajuća vijest. Naime, između 20. i 21. juna, na bilateralnom sastanku između Albanije i Kosova, pored potpisivanja dvadesetak trgovinskih sporazuma koji potvrđuju namjeru predstojećeg 'spajanja' između dvije zemlje, albanski socijalistički premijer Edi Rama najavio je snažne akcije da se razbiju međunarodne optužbe za ratne zločine, uključujući trgovinu ljudskim organima, koje su kosovski lideri sprovodili tokom rata sa Srbijom, koje je već osudio Međunarodni sud. S druge strane, evropski samit za zapadni Balkan 23. juna bio je potpuni neuspjeh: Bosna nije dobila status kandidata, Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile pristupne pregovore, Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju, Srbija nije doživjela nastavak njenog dosijea za članstvo.

Svi su duboko frustrirani nedostatkom napretka na putu ka EU i 'gubljenjem vremena'. Francuska u ovim poslednjim minutama predsjedavanja Evropskim vijećem najavljuje da je postigla kompromis između Bugara i Sjeverne Makedonije za pristupanje ove druge zemlje kandidaturi za EU, ali čak i da je uspješan, bio bi veoma loš rezultat jer Bugarska ide na vanredne izbore sljedeće jeseni. Zapravo, vlada koju predvodi liberalna 'zvijezda' Kiril Petkov i njegova koalicija su se raspali za nekoliko mjeseci, a građani su veoma podijeljeni, dok je proruski sentiment je raširen. Prema dobro informiranom evropskom informativnom sajtu Euractiv, pravi razlog razočaravajuće opredijeljenosti Komisije i Vijeća za proširenje na Balkan je rasprostranjena korupcija u ovom regionu.

Međutim, ne vidimo razlog zašto se ova 'mjera' ne primjenjuje na samu Evropsku komisiju koja se, nakon što ju je evropski ombudsman otvoreno optužio za ozbiljnu netransparentnost, jučer branila potvrđivanjem sumnji. Evropski revizorski sud (CCE), ponovo je u četvrtak osudio i zloupotrebu Komisije zbog prekomjernog korištenja vanjskih konsultanata u vrijednosti od 3,7 milijardi eura od 2017. do 2020. i rizike povezane s evropskom autonomijom zbog tako obilnog korištenja vanjskih konsultantskih usluga. Činjenica je da je to Evropa, potpuno nezainteresirana za potencijalne sukobe koji se spremaju da izbiju na Balkanu i užasno ravnodušna prema uznemirujućim riječima premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je posljednjih dana prvi osudio pokušaj Prištine da pripremi vojni juriš na područje Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom, a zatim je u petak optužio Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo da direktno podržavaju sukob između Kosova i Srbije koji bi mogao eksplodirati od sljedećeg septembra.

"Spalili su desetine naših crkava i manastira i pobili desetine ljudi, a za nagradu dobili nezavisno Kosovo, dosta je", rekao je Vučić.

Rat koji je u toku između Rusije i Ukrajine mogao bi se proširiti do kapija Italije, a mi smo neopravdano odsutni", upozorio je list u svom alarmantnom tekstu.