Prijeti li Hercegovini i Hrvatskoj ekološki udar zbog projekta „Gornji horizonti“

Utjecaj projekta „Gornji horizonti“ na ekosistem i ukupnu privredu donje Hercegovine i doline Neretve ponovo je dospio u fokus političke i stručne javnosti. Ovo pitanje je, kako se saznaje, otvoreno i na prošlosedmičnoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora, gdje je Pero Previšić, predsjednik Čapljinske neovisne stranke, upozorio na moguće ozbiljne ekološke i privredne posljedice te zatražio hitnu institucionalnu raspravu.

Na inicijativu Hrvatskog narodnog sabora, o ovom projektu bi se u skorije vrijeme moglo raspravljati i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Riječ je o projektu koji je već duže vrijeme prisutan u javnosti, a koji podrazumijeva izgradnju energetskog sistema kojim bi se vode iz Nevesinjskog polja preusmjeravale prema Dabarskom polju. Prema upozorenjima dijela stručne javnosti i ekoloških aktivista, takav zahvat mogao bi dovesti do smanjenja dotoka vode u rijeke Bunu, Bunicu i Bregavu, ali i ugroziti osjetljivi ekosistem doline Neretve.

Rasprava unutar Hrvatskog narodnog sabora

Posebna pažnja ovom pitanju posvećena je na sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, gdje se raspravljalo o mogućem utjecaju projekta „Gornji horizonti“ na prirodna i privredna obilježja doline Neretve. Izlaganja su tom prilikom imali direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Damir Mrđen, kao i voditelj Odjela za poljoprivredu Glavnog vijeća HNS-a BiH Mario Jurica.

Naglašena je potreba za sveobuhvatnim, stručnim i odgovornim pristupom kako bi se spriječile dugoročne i teško popravljive posljedice po okoliš, poljoprivredu i lokalnu privredu. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i lider HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je da je riječ o izuzetno ozbiljnom pitanju, posebno imajući u vidu činjenicu da projekat ima regionalni karakter i potencijalne posljedice ne samo po Bosnu i Hercegovinu, već i po Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.

„Moramo razmišljati o neravnoteži u prirodi, o budućnosti čiste vode i hrane. Ovo pitanje ne smije postati politički instrument na štetu doline Neretve i donje Hercegovine“, poručio je Čović, najavljujući da će zastupnici HNS-a ovo pitanje otvoriti i u Parlamentu BiH, kao i u Parlamentu Federacije BiH, kako bi se osigurala politička snaga za ozbiljne pregovore.

Suprotstavljena mišljenja o utjecaju projekta

Hidroelektrana Dabar dio je šireg sistema „Gornji horizonti“, koji predviđa korištenje voda istočnohercegovačkih krških polja za proizvodnju električne energije. Ekolozi upozoravaju da bi preusmjeravanje voda iz Nevesinjskog polja moglo spriječiti njihovo prirodno oticanje u ponore koji napajaju izvore rijeka Bregave, Bunice i Bune, kao i močvarno područje Hutovog blata.

S druge strane, direktor Elektroprivrede Rs Luka Petrović ranije je tvrdio da projekat nema negativan utjecaj na rijeke Bunu, Bunicu i Neretvu, te da neće ugroziti okoliš. Prema njegovim riječima, sve studije utjecaja na okoliš izradile su akreditirane i relevantne institucije.

Reakcije iz Hrvatske i upozorenja stručnjaka

Zabrinutost zbog realizacije projekta već godinama iskazuju i vlasti Dubrovačko-neretvanskog kantona. Župan Nikola Dobroslavić još je ranije upozoravao da bi „Gornji horizonti“ mogli imati nepopravljive posljedice po slivno područje Neretve, Malostonski zaljev, ali i šire područje juga Hrvatske.

„Hrvatska, kao susjedna država, ima pravo i obavezu da štiti svoje interese od mogućih štetnih utjecaja projekata koji se realiziraju u susjednim zemljama“, isticao je Dobroslavić, podsjećajući na obavezu poštivanja međunarodnih konvencija, uključujući ESPOO konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica.

Hrvatski stručnjaci i ekolozi već više od deset godina ukazuju na, kako navode, manjkavosti studija utjecaja na okoliš za Hidroelektranu Dabar, posebno u dijelu koji se odnosi na promjene vodnog režima, dotok slatke vode u priobalna područja i moguće posljedice po ušće Neretve i okolne zaljeve.

Otvaranjem ovog pitanja na sjednici Hrvatskog narodnog sabora, uz inicijativu Pere Previšića, jasno je da se tema „Gornjih horizonata“ ponovo vraća u središte političkih rasprava, uz zahtjev da se prije bilo kakvih konačnih odluka sagledaju sve ekološke, privredne i međunarodne posljedice.