Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Povećanje budžeta, ali pad broja ljudi: Sigurnosni sektor BiH ostaje bez ključnog kadra

Redakcija Mostar

Analiza Centra za sigurnosne studije pokazuje da veća izdvajanja za državne agencije nisu zaustavila trend smanjenja broja zaposlenih, što direktno ugrožava njihove kapacitete i vladavinu prava.

Uporedna analiza izvještaja Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine za 2022. i 2025. godinu otkrila je zabrinjavajući trend u državnom sektoru sigurnosti. Iako su budžetska izdvajanja za ove institucije značajno porasla, broj zaposlenih koji bi trebali nositi ključne operativne zadatke kontinuirano opada.

Povećanje budžeta ocjenjuje se kao pozitivan i neophodan korak ka jačanju institucionalnih kapaciteta i ublažavanju razlika u platama u odnosu na niže nivoe vlasti. Međuim, sistemski problem nedovoljne popunjenosti radnih mjesta otvara ozbiljna pitanja o sposobnosti agencija da odgovore na sigurnosne izazove i osiguraju adekvatnu zaštitu građana i državnih interesa.

O uzrocima i posljedicama ovakvog stanja oglasio se dr. sc. Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, koji upozorava na razlog za brigu unutar kompletnog sistema.

„Ono što zabrinjava i što svakako utiče na kapacitete i mogućnost institucija u sektoru sigurnosti da pruže adekvatan i potreban nivo zaštite svih građana te državnih interesa, primjetan je trend smanjenja uposlenih u skoro svim sigurnosnim institucijama. Konsekventno, nedovoljna popunjenost otvara pitanje sposobnosti institucija da kvalitetno odgovore na poslove i zadatke u okviru svojih nadležnosti, a samim tim i da obezbjede adekvatan nivo zaštite u vezi s prijetnjama po sigurnost BiH i sprovođenje vladavine prava“, ističe Hadžović.

Najveći pad u broju ljudstva zabilježen je u Oružanim snagama i policijskim agencijama. Ministarstvo odbrane BiH je budžet sa 412 miliona KM u 2022. godini povećalo na 465 miliona u 2025., ali je broj zaposlenih istovremeno pao sa 9.204 na 8.807. Granična policija BiH bilježi rast budžeta sa 105 na 130 miliona KM, dok je broj uposlenih smanjen sa 1.994 na 1.854. Slična situacija je i u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, gdje je sa 873 broj radnika opao na 803, uz rast budžeta sa 45 na 51 milion KM.

Negativan trend nije zaobišao ni pravosudni i carinski sektor. U Sudu BiH broj zaposlenih smanjen je sa 272 na 267, dok su utrošena sredstva porasla sa 20,5 na skoro 26 miliona KM. Tužilaštvo BiH bilježi pad sa 239 na 227 zaposlenih, uz povećanje budžeta sa 20 na oko 23 miliona KM. Jedina institucija s blagim rastom zaposlenih je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (sa 2.375 na 2.411, uz rast budžeta sa 224,5 na 296,5 miliona KM), ali i kod njih sistematizacija predviđa znatno veći broj izvršilaca – ukupno 2.691.

Predsjednik Centra za sigurnosne studije napominje da internodalni podaci agencija ukazuju na još alarmantnije stanje na terenu nego što to prikazuju opći revizorski izvještaji.

„Analiza izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH ukazuje na određene nekonzistentnosti i metodološke manjkavosti ili ograničenja u predstavljanju podataka o broju uposlenih, tako da ponekad nije moguće sačiniti detaljnu i preciznu komparaciju. Tako podaci agencija, kao što je to slučaj s Graničnom policijom BiH, ukazuju na još dramatičnije stanje, po kojem je popunjenost manja za 44% u odnosu na sistematizaciju ili iskazani nedostatak oko 1.300 uposlenih. Sličan trend je uočljiv i u ostalim policijskih agencijama, s projekcijom da će ove i naredne godine, radi odlazaka u penziju, situacija biti dodatno pogoršana“, objašnjava Hadžović.

Govoreći o političkim narativima koji prate finansijska ulaganja u državne agencije, Hadžović naglašava da sama novčana izdvajanja ne znače automatski i jače institucije ukoliko izostane ljudski faktor.

„Izjave pojedinih političara u aktuelnom sazivu da je došlo do jačanja institucija na državnom nivou stoga treba uzeti s određenom rezervom. Nesporno je i ohrabrujuće da se povećavaju izdvajanja za institucije na državnom nivou, posebno u sektoru sigurnosti koji je proteklih godina bio permanentno izložen nelojalnoj i vjerovatno smišljenoj strategiji gubitka atraktivnosti i konkurentnosti u odnosu na druge nivoe vlasti. Ipak, nesporni pokazatelji smanjenja broja uposlenih, a samim tim i kapaciteta sigurnosnih institucija, nesumnjivo ukazuju na nedostatak političke volje ili pak zainteresovanosti da se zaštitnici interesa države i svih građana adekvatno pozicioniraju u sistemu sigurnosti“, navodi on.

Na kraju, iz Centra za sigurnosne studije podsjećaju da jačanje ovih kapaciteta nije samo interna potreba, već i međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine.

„Ta obaveza proističe i u okviru našeg pridruživanja u EU i NATO, pri čemu ne manjka deklarativne podrške svih političkih aktera. Međutim, takva verbalna orijentacija mora biti utemeljena i na praktičnim i sistemskim rješenjima“, zaključuje dr. sc. Denis Hadžović.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.