Cilj sporazuma je jačanje ekonomskih veza između dvije zemlje nakon decenija sukoba, a uključuje i ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, nazvanog „Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet“.
Historijski mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana potpisan je tokom sastanka armenskog premijera Nikola Pašinjana i azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.
Cilj sporazuma je jačanje ekonomskih veza između dvije zemlje nakon decenija sukoba, a uključuje i ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, nazvanog „Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet“.
Američki predsjednik potpisao je s dvojicom lidera i odvojene sporazume o energetici, tehnologiji, ekonomskoj saradnji, sigurnosti granica, infrastrukturi i trgovini. Time je direktno povećan utjecaj SAD-a u ruskoj sferi interesa.
Armenija i Azerbejdžan bili su u sukobu još od kraja 1980-ih, zbog azerbejdžanske regije Gorski Karabah, koju su vrlo dugo kontrolirali Armenci, ali je Azerbejdžan ofanzivama 2020. i 2023. vratio kontrolu nad cijelim prostorom.